Stručni rad

https://doi.org/10.37797/ig.40.2.3

Bolesnici liječeni u Jedinici intenzivnog liječenja Klinike za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević" u Zagrebu zbog bolesti COVID-19

Anita Atelj ; Klinika za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“, Zagreb, Hrvatska
Vladimir Krajinović ; Klinika za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“, Zagreb, Hrvatska
Marija Santini ; Klinika za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“, Zagreb, Hrvatska; Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska
Neven Papić ; Klinika za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“, Zagreb, Hrvatska; Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska
Martina Vargović ; Klinika za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“, Zagreb, Hrvatska
Viktor Kotarski ; Klinika za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“, Zagreb, Hrvatska
Branimir Gjurašin ; Klinika za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“, Zagreb, Hrvatska
Juraj Krznarić ; Klinika za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“, Zagreb, Hrvatska
Marko Kutleša ; Klinika za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“, Zagreb, Hrvatska; Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska

Sažetak

Cilj: Opisati karakteristike bolesnika, tijek bolesti, terapiju te ishod i komplikacije kod kritično oboljelih s COVID-19 liječenih u jedinici intenzivnog liječenja (JIL) Klinike za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“ (KZIB) u Zagrebu.
Materijali i metode: Opservacijska retrospektivna studija 38 odraslih bolesnika liječenih u JIL KZIB s dokazanim COVID-19 u razdoblju od 11. ožujka do 6. lipnja 2020. godine.
Rezultati: Od ukupno 167 bolesnika s COVID-19 liječenih u KZIB, u JIL-u je liječeno 38 bolesnika (22,8%). Medijan dobi JIL bolesnika bio je 69.5 godina (33-85), umrlih 70 (43-85), a preživjelih 66 godina (33-80). Većina je bolesnika bila muškog spola (26 bolesnika ili 68%). Od komorbiditeta najčešći su bili arterijska hipertenzija (20- 53%), šećerna bolest (9-24%) te ishemijska bolest srca (8-21%). Svi su bolesnici primljeni zbog hipoksemijskog respiratornog zatajenja. Osim respiratornog zatajenja s primjenom mehaničke ventilacije u 30 (79%) bolesnika, česti su bili šok (25- 66%) te akutno bubrežno zatajenje (21- 55% bolesnika). Metode kontinuiranog nadomještanja bubrežne funkcije primjenjene su kod 13 (34%) bolesnika. Medijan trajanja hospitalizacije u JIL-u bio je 18 (3-68) dana, a mehaničke ventilacije 17 (5-43) dana. Ukupni je mortalitet bio 50%, a kod bolesnika koji su zahtijevali mehaničku ventilaciju 63%. Smrtnost je bila najveća u dobnoj skupini iznad 65. godine.
Zaključak: Bolesnici s COVID-19, liječeni u JIL-u, često su i dugotrajno mehanički ventilirani, a tijekom boravka imaju brojne komplikacije bolesti i intenzivnog liječenja te visoku smrtnost. Najveća je smrtnost kod muškaraca starijih od 65 godina s arterijskom hipertenzijom, šećernom bolesti i ishemijskom bolesti srca.

Ključne riječi

COVID-19; kritično oboljeli; intenzivno liječenje

Hrčak ID:

245996

URI

https://hrcak.srce.hr/245996

Datum izdavanja:

12.11.2020.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 5.001 *