Skoči na glavni sadržaj

Stručni rad

Studije: Razvoj glazbenog života u Slavonskoj Požegi od najranijeg vremena do osnivanja HPD "Vijenac"

Lovro Županović


Puni tekst: hrvatski pdf 874 Kb

str. 7-9

preuzimanja: 138

citiraj


Sažetak

U ovom radu izneseni su i objašnjeni dosad u najvećoj mjeri neuočeni podaci, važni za razmatranje razvoja glazbenoe života Slavonske Požege naročito od Turaka do nakon oslobodenja grada 1691. god. ukidanja isusovačkog reda (1773). Izlaganje je teklo s obzirom na ondašnja ishodišta glazbenog (i općeg) života grada: najprije franjevačkih samostana u samoj Slav. Požegi i u obližnjem selu Velika (tiskane i rukopisne glazbene knjige i zbornici), zatim isusovačkog
Kolegija i (njihove) crkve sv. Lovre (arhivski podaci), potom župske crkve sv. Terezije Avilske (glazbene knjige za liturgijske obrede), konačno gradskog magistrata kao podržavatelja i podupiratelja nastojanja području u (prvih) osam desetljeća 19. stoljeća.
Odnoseći se s nužnom pozornošću prema činjenicama koje ukazuju na načine potvrdivanja glazbenog života u svim razdobljima višestoljetne stvarnosti grada, ipak valja podvući kako se njegov glazbeni život u novim uvjetima nakon 1691. god. postupno kretao prema svom (prvom) vrhuncu dosegao ga između 1762—1772. god. Jer je činjenica da se upravo glazbeni barok u Slav. Požegł — izrastajući iz svodenosti glazbene komponente na isključivu pratnju liturgijskom činu u župskoj crkvi, iz franjevačkih zvukovno svjesno skromnih nastojanja prema ondašnjoj glazbenoj aktualnosti i iz raskošnosti Kolegijskog vokalno-instrumentalnog muziciranja — u konačnoj sintezi slijeva u jedinstvenost začuđujućih razmjera. Premda zasad, a možda i zauvijek, ne može Sv. Rozalii panormitanskoj divici A. Kaniżlića i skladno oblikovanom gradskom trgu dodati bar jednu opipljivu dokaznost,
požeški glazbeni barok i s podacima koji danas dokumentiraju kao ravnopravan sudrug knjlźevnog i likovnog baroka u tom gradu. Ostvarujući nužnu treću dimenziju umjetnički cjelovitom afirmiranju same epohe u toj sredini, on je istodobno obogaćuje i na mnogo širem području. A to je i sama za sebe, ali i u kontekstu svih (glazbenih) zbivanja u gradu od njegovog najranijeg vremena do 1882. god., zaista vrijedna i važna činjenica u dosad još uvłjek nedovoljno istraženoj kulturnoj povijesti hrvatske zemlje i njezinog naroda.

Ključne riječi

Hrčak ID:

246686

URI

https://hrcak.srce.hr/246686

Datum izdavanja:

3.4.1982.

Posjeta: 407 *