Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.21857/mwo1vcjnvy
Hrvatsko-srpski odnosi u središtu proslave blagdana svetog Vlaha u Dubrovniku (1891-1914)
Barabara Đurasović
orcid.org/0000-0002-8165-0421
; Sveučilište Libertas
Sažetak
Dubrovački Srbi katolici na vrhuncu svoje političke moći, početkom 1900-tih, pokušali su srpski identitet ugraditi i u proslave blagdana zaštitnika Dubrovnika, svetog Vlaha. Kronologiju hrvatsko-srpskih odnosa i ideološkopolitičke utjecaje na svečanosti dana nebeskog zaštitnika Dubrovnika pratimo od 1892. do 1914. kroz napise u gradskim političkim novinama Crvena Hrvatska (1891-1914) i Dubrovnik (1892-1914), a od 1905. i u pravaškoj Pravoj Crvenoj Hrvatskoj (1905-1918). U ovom radu izdvajaju se dva ključna razdoblja. U onome do 1899, kada je na vlasti bila srpsko-autonomaška koalicija, Srbi Dubrovčani pozivali su se na tradiciju i ostavštinu Dubrovačke Republike, koja je prema njihovoj interpretaciji bila srpska, a slijedom takvih teza pokušali su i Festi sv. Vlaha nametnuti srpski idiom. Drugo razdoblje je od 1905. godine, kada se Hrvati zalažu za slogu sa Srbima u Dalmaciji. Dubrovnik je imao poseban značaj za provedbu novog političkog pravca pa se za vrijeme obilježavanja blagdana sv. Vlaha 1906. na dubrovačkoj Općini, prvi put u povijesti grada, postavlja srpska zastava. Odlukom općinskog vijeća iz 1906. ukida se tradicionalni izbor svjetovnih priređivača Feste svetog Vlaha, čime organizacija pada pod potpunu političku kontrolu.
Ključne riječi
nacionalni identitet, Srbi katolici, Sveti Vlaho, dubrovački parac, dubrovačke političke novine, Crvena Hrvatska, Dubrovnik, Prava Crvena Hrvatska
Hrčak ID:
247055
URI
Posjeta: 1.404 *