Pregledni rad
https://doi.org/10.26362/20200203
Lockeov uvjet u kontekstu libertarijanske političke filozofije
Petar Šturanović
orcid.org/0000-0002-0690-8293
; Pravni fakultet – Sveučilište Crne Gore, 13. Jula 2, 81000 Podgorica, Crna Gora
Sažetak
U ovom radu autor analizira teoriju vlasništva Johna Lockea, osobito Lockeov uvjet pri prvobitnom stjecanju u prirodnom stanju (“da ostane dovoljno i podjednako dobrog za druge”), te njezin utjecaj na libertarijansko učenje. Plodonosnu raspravu o Lockeovoj teoriji vlasništva pokrenuo je Robert Nozick, modificirajući Lockeov uvjet pri prvobitnom stjecanju koje je, po njemu, legitimno ako ne pogoršava poziciju drugih. Autor se bavi odbacivanjem Lockeova uvjeta u radikalnom desnom libertarijanizmu Rothbarda, Hoppea i Schmidtza, odnosno prihvaćanjem oslabljenog uvjeta u konvencionalnom libertarijanizmu u djelima Nozicka, Gauthiera i Blocka. Analizira se pristup predstavnika lijevog libertarijanizma (Steiner i Otsuka) koji su prihvaćali temeljno libertarijansko načelo vlasništva nad sobom, ali su bili na stajalištu strogog Lockeova uvjeta i egalitarnog vlasništva nad vanjskim resursima, kao i pristup onih koji su odbacivali načelo vlasništva nad sobom, smatrajući da ono stvara nepopravljivu nejednakost među ljudima (Cohen). Prikazan je i srednji pristup, oslonjen na Simmonsovu teoriju, koji Lockeov uvjet tumači u smislu pravičnosti i prvobitno stjecanje smatra legitimnim ako ono ne ugrožava mogućnost stjecanja imovine, zadovoljavanja potreba i udobnosti, ali ne jamči zadovoljenje svih potreba, već se temelji na ostvarivanju mogućnosti. Autor je pružio kritiku i desnog i lijevog libertarijanizma, analizirajući njihove nedostatke i nedorečenosti.
Ključne riječi
John Locke; Lockeov uvjet; desni libertarijanizam; lijevi libertarijanizam; egalitarizam
Hrčak ID:
247187
URI
Datum izdavanja:
3.12.2020.
Posjeta: 1.836 *