Izvorni znanstveni članak
Lingvističke metode navođenja izvora vjesti: Primjer Slovenska novinska agencija
Melita Poler
; Kovačić
Vesna Laban
Sažetak
Domaće i strane novinske agencije predstavljaju novinarima osnovne izvore vijesti.
Zato je za kvalitetan novinarski diskurs važna jednostavnost, točnost, pouzdanost
i nepristranost agencijskih informacija.
Ovaj članak daje pregled kako Slovenska tiskovna agencija (STA) citira ili sažima
mišljenja i stajališta svojih izvora. Koristeći lingvističko-stilističku metodu,
autori analiziraju lingvistička sredstva referiranja u izvještajima STA. Njihovo istraživanje
otkriva uporabu širokog raspona glagola koji označavaju govor, razmišljanje
i shvaćanje, za što se može reći da je posljedica pokušaja novinara da izbjegnu
monotoniju ponavljanja i pišu tekstove življim jezikom.
Ono što iznenađuje jest da je uporaba upravnog govora dosta rijetka, a ima i
nedosljednosti u jasnom razgraničavanju autorskog dijela teksta i onoga koji to
nije: naime, često nije jasno je li informacija stajalište izvora vijesti ili prikriveni
komentar novinara.Novinari uglavnom sažimaju izjave izvora vijesti, pozivajući se na izvještaje
drugih novinskih agencija i medijskih organizacija, a posljedica je dvostruko ili
čak trostruko referiranje (često je nejasno ili se teško razumije).
Uporaba sintaktičke strukture kojom se izražava nepouzdanost u svezi s nekim
događajem ili stanjem, često je suvišna ili pretjerana. To se može shvatiti kao neznanje
novinara o pravilnoj uporabi te strukture i pretjerana briga da se citati prenesu
što je moguće “objektivnije”. U većini slučajeva korisnik agencijskih tekstova
nije “obični čitatelj”, nego novinar ili urednik koji želi najnoviju informaciju u
najčišćem obliku. To je razlog zbog čega novinske agencije obično imaju jasne i
shematizirane načine pisanja teksta bez stilističke originalnosti.
Ključne riječi
Hina; tržišna pozicija; neprofitni servis; profitni servis
Hrčak ID:
22961
URI
Datum izdavanja:
20.6.2006.
Posjeta: 2.216 *