Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

https://doi.org/10.15233/gfz.2020.37.11

Unutarnji stojni valovi u krškom mezotrofnom jezeru (Prošće, Plitvička jezera, Hrvatska)

Zvjezdana B. Klaić orcid id orcid.org/0000-0002-8426-9351 ; Department of Geophysics, Faculty of Science, University of Zagreb, Horvatovac 95, 10000 Zagreb, Croatia
Karmen Babić orcid id orcid.org/0000-0002-4878-6167 ; Department of Geophysics, Faculty of Science, University of Zagreb, Horvatovac 95, 10000 Zagreb, Croatia ; Croatia Control Ltd., Velika Gorica, Croatia
Tomislav Mareković ; Croatian Meteorological and Hydrological Service, Zagreb, Croatia


Puni tekst: hrvatski pdf 4.163 Kb

str. 157-179

preuzimanja: 300

citiraj

Puni tekst: engleski pdf 4.163 Kb

str. 157-179

preuzimanja: 213

citiraj


Sažetak

Tijekom 4-mjesečnog razdoblja (od 6. srpnja do 4. studenog 2019.) proveden je eksperiment mjerenja temperature jezera kako bi se ispitala pojava i osobine unutarnjih stojnih valova u Prošćanskom jezeru (Plitvička jezera, Hrvatska). Dvominutni srednjaci temperature mjereni su u jednoj točki jezera na petnaest dubina u rasponu od 0,2 do 27 m. Analiza tih podataka ukazala je na do sada nepoznatu i prilično složenu strukturu unutarnjih stojnih valova u Prošćanskom jezeru. Spektralne gustoće snage (PSD) i kvadrati magnituda koherencije (γ2) te pripadne kros-spektralne faze koje su izračunate iz srednjih satnih temperature jezera i tlaka zraka te brzina vjetra ukazale su na prisustvo tri vertikalna moda unutarnjih stojnih valova. Prvi mod (V1H1, period od 6,09 h) odgovara slobodnim baroklinim oscilacijama, dok su drugi (V2H1, period od 11,64 h) i treći mod (V3H1, period od 25,60 h) povezani s prisilnim baroklinim oscilacijama unutrašnjosti jezera. Pobuđivanje viših vertikalnih modova pripisano je utjecaju guste vode pritoka. Zbog utjecaja te vode vertikalni temperaturni gradijenti u unutrašnjosti jezera bili su relativno mali te se u skldu s tim formirao jedan debeo metalinij ili dva zasebna metalimnija. U skladu s tim pojavljivali su se modovi V2H1, odnosno V3H1. Nadalje, jezero zbog utjecaja vode pritoka nije postiglo tipičnu stratifikaciju pri kojoj su temperature u hipolimniju ≈ 4 °C. Umjesto toga tijekom cijelog promatranog razdoblja temperature u hipolimniju su neprekidno bile iznad 7.6 °C.

Ključne riječi

koherencija; viši vertikalni modovi; interni stojni valovi; spektralna gustoća snagem V2H1; V3H1

Hrčak ID:

248684

URI

https://hrcak.srce.hr/248684

Datum izdavanja:

23.12.2020.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 1.630 *