Izvorni znanstveni članak

https://doi.org/10.31298/sl.144.11-12.5

Fiziološki odgovor dvije familije hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) na kombinaciju stresa – suša i defolijatori

Andrej Pilipović ; Univesity of Novi Sad, Institute of Lowland Forestry and Environment, Novi Sad, Serbia
Milan Drekić ; Univesity of Novi Sad, Institute of Lowland Forestry and Environment, Novi Sad, Serbia
Srđan Stojnić ; Univesity of Novi Sad, Institute of Lowland Forestry and Environment, Novi Sad, Serbia
Nataša Nikolić ; Univesity of Novi Sad, Institute of Lowland Forestry and Environment, Novi Sad, Serbia
Branislav Trudić ; Food and Agriculture Organization of the United Nations, Rome, Italy
Marina Milović ; Univesity of Novi Sad, Institute of Lowland Forestry and Environment, Novi Sad, Serbia
Leopold Poljaković-Pajnik ; Univesity of Novi Sad, Institute of Lowland Forestry and Environment, Novi Sad, Serbia
Milan Borišev ; Univesity of Novi Sad, Institute of Lowland Forestry and Environment, Novi Sad, Serbia
Saša Orlović ; Univesity of Novi Sad, Institute of Lowland Forestry and Environment, Novi Sad, Serbia

Sažetak

Hrast lužnjak (Quercus robur L.) predstavlja jednu od ekonomski i ekološki najznačajnijih drvenastih vrsta u jugoistočnoj Europi, čiji je opstanak znakovito ugrožen promjenama okoliša koje se najčešće očituju u poremećaju vodnog režima i napadima kukaca. Imajući u vidu činjenicu da oba negativna čimbenika dovode do poremećaja fizioloških procesa u biljkama i da često utječu na biljke zajedno, cilj ovoga pokusa bio je ispitati utjecaj pojedinačnog i zajedničkog djelovanja suše i napada kukaca na fiziologiju hrasta lužnjaka i mogućnost različite reakcije uvjetovane porijeklom sadnica.
U ovom smo radu ispitivali utjecaj suše i napada gubara (Lymantria dispar) na klijance hrasta lužnjaka porijeklom iz dvije familije polusrodnika koji su bili naklijani u kontroliranim uvjetima i potom izloženi sljedećim tretmanima: suša ( D); gubar (GM); suša i gubar (D+GM) te kontrola (Ø) u trajanju od 15 dana, nakon čega je slijedio oporavak biljaka u trajanju od 7 dana. Krajem tretmana i nakon oporavka, izvršena su mjerenja fizioloških parametara – stopa neto fotosinteze (A), stopa transpiracije (E), stopa provodljivosti puči (g_s), intercelularna koncentracija CO₂ (C_i), učinkovitosti korištenja vode (WUE), aktivnosti nitrat-reduktaze (NRA) i sadržaja klorofila.
Rezultati mjerenja fizioloških parametara prilikom induciranog Kod tretiranih klijanaca A opala je za 42-61% u odnosu na kontrolni tretman (Graf 1) a u isto vrijeme, zabilježen je porast C_i u svim tretmanima, što ukazuje na metaboličku limitiranost fotosinteze, osobito ako se uzme u obzir da nije zabilježeno signifikantno smanjenje provodljivosti puči u svim tretmanima. Inducirani stres je različito utjecao na aktivnost nitrat-reduktaze koja je bila smanjena samo kod familije 2 u svim tretmanima. Period oporavka biljaka (Graf 2) nije doveo do povećanja intenziteta fotosinteze kod ispitivanih sijanaca hrastova u obje familije, ali je zabilježena razlika u pogledu razine njene limitiranosti. Kod familije 2 limitiranost je bila uvjetovana zatvorenošću puči (smanjena vrijednost g_s), dok je kod familije 7 ona i dalje bila metaboličke prirode (visoke vrijednosti C_i). Oporavak je uvjetovao povećanje razine aktivnosti nitrat-reduktaze, što ukazuje na postepeni oporavak biljaka.
Analiza varijance utjecaja tretmana, familije i perioda oporavka (Tablica 1) pokazala je znakoviti utjecaj porijekla sjemena na sve ispitivane parametre osim intenziteta neto fotosinteze (p>0.001), dok je utjecaj tretmana bio signifikantan kod svih ispitivanih parametara (p>0.001) Period oporavka je imao signifikantan utjecaj (p<0.001) samo za E, NRA i WUE.
Dobiveni su rezultati pokazali značajan utjecaj stresa na fiziološke procese u klijancima hrasta lužnjaka, posebice na intenzitet neto fotosinteze, dok je oporavak pokazao različitu reakciju ispitivanih familija unatoč i dalje smanjenom intenzitetu neto fotosinteze. Dobiveni rezultati ukazuju i na značaj porijekla sjemena, odnosno utjecaj njegove genetske pozadine na reakciju ispitivanih familija glede njihove reakcije i oporavka od stresa. To ukazuje na mogućnost korištenja fizioloških parametara u procesu selekcije reproduktivnog materijala hrasta lužnjaka na otpornost prema stresnim čimbenicima poput suše ili napada defolijatora.

Ključne riječi

hrast lužnjak; fotosinteza; WUE; SPAD; aktivnost nitrat-reduktaze

Hrčak ID:

248751

URI

https://hrcak.srce.hr/248751

Datum izdavanja:

31.12.2020.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 2.194 *