Pregledni rad

Eliminacija klasične bjesnoće U Hrvatskoj - povijesni pregled

Josip Madić
Ljubo Barbić
Ivana Lojkić

Sažetak

Bjesnoća je od davnina poznata i proširena diljem svijeta. U novije doba zemlje zapadne i središnje Europe slobodne su od bjesnoće. Očekuje se da će 2020. godine i Hrvatska biti proglašena slobodnom od klasične (zemaljske) bjesnoće pa je taj događaj bio poticaj za pisanje ovog preglednog članka, koji
je napisan sa svrhom da se pruži opširan prikaz zapisa, znanstvenih i stručnih članaka objavljenih o bjesnoći u Hrvatskoj. Bjesnoća je u 19. stoljeću predstavljala značajan javnozdravstveni problem. Bila je čest uzrok neizbježne smrti čovjeka i uginuća životinja. Jedan od najstarijih opisa bjesnoće u ljudi ugriženih od bijesnog psa i bijesne mačke na području grada Šibenika objavljen je 1783. Epizootije bjesnoće među psima lutalicama prinudile su državne vlasti u drugoj polovici 19. stoljeća da donesu kontrolne mjere o kretanju takvih pasa. Godine 1857. najavljeno je uvođenje poreza na pse. Uz odredbe o nošenju pasjih markica taj je porez uveden tek 1867. Prvo opširno cijepljenje pasa fenolnim cjepivom pripravljenim od “virusa fixe” provedeno je 1933. godine. Cijepljenje i stroge kontrolne mjere dovele su postupno da smanjenja broja bijesnih pasa i do iskorjenjivanja urbane bjesnoće 1967. godine. Deset godina kasnije u Hrvatskoj su se u lisica pojavili prvi slučajevi silvatične bjesnoće. Do 1986. silvatična bjesnoća zahvatila je sve krajeve Hrvatske osim dubrovačkog područja i otoka. Sus- tavno oralno cijepljenje lisica protiv bjesnoće započelo je 2011. godine, a posljednji slučaj bjesnoće u lisica zabilježen je 2014. godine. Nova istraživanja usredotočena su na bjesnoću u šišmiša, a publikacija iz 2018. godine iznosi da su neutralizacijska protutijela dokazana u šišmiša iz hrvatskih špilja.

Ključne riječi

bjesnoća, Hrvatska, životinje, povijest

Hrčak ID:

248901

URI

https://hrcak.srce.hr/248901

Datum izdavanja:

15.12.2020.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 3.810 *