Skoči na glavni sadržaj

Pregledni rad

Stigma i karizma

Robert Blažević ; Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci, Rijeka, Hrvatska


Puni tekst: hrvatski pdf 237 Kb

verzije

str. 128-144

preuzimanja: 2.804

citiraj


Sažetak

Autor tematizira važnost karizmatske vlasti u tradicionalnim društvima, napose u tzv. prijelomnim vremenima. Max Weber prvi je sociolog koji se sustavno bavio pojmom karizme i karizmatske vlasti u kontekstu tematiziranja problema legitimne političke vlasti. Karizma je osobina neke ličnosti zbog koje ona vrijedi kao iznimna, i zahvaljujući tome njezini je sljedbenici smatraju obdarenom natprirodnim ili nadljudskim moćima ili osobinama ne svakom dostupnim. Takva se osoba smatra bogomdanom ili uzornom i stoga tretira kao vođa. Autor upućuje na vezu stigme i karizme u studiji njemačkoga sociologa Wolfganga Lippa, te polazi od njegovih uvida pokušavajući rasvijetliti tu vezu na Tuđmanovu primjeru. Kako se u jednoj ličnosti u određenim povijesnim okolnostima spajaju stigma i karizma, pojačavajući konačno djelovanje u službi određenih povijesnih pokreta? U svakom društvu u prijelomnim povijesnim situacijama, kad se smjenjuju političke paradigme, kad nastaje kaos u glavama ljudi, stigma i karizma mogu biti točke kristalizacije novog uporišta, novog identiteta. U takvim se okolnostima moraju odrediti vanjske i unutarnje granice između “ovih” i “onih”, “nas” i “njih”. Te granice (etničke, konfesionalne i državne) iznova se potvrđuju slavljenjem vođe, izbacivanjem “nepoželjnih” za koje se, po ideologijskom samorazumijevanju, “zna” tko su (npr. Židovi, Romi, Hrvati, Srbi). U ratnim je okolnostima emocionalna komponenta osobito izražena. Velik se dio stanovništva identificira s karizmatikom. Stvar je, u tom kontekstu, ponosa, primjerice, biti Hrvatom. No, to je tek površina. A na površini je tek puka ideologija za neuk puk kojim se manipulira. Ispod površine se, međutim, vode ekonomsko-političke borbe, borbe za preraspodjelu moći, između ostaloga, eliminacijom konkurencije na temelju etničkih etiketa. Kad stigma postane “ubojitim oružjem” nekoga političkog pokreta, onda su efekti nepredvidivi. I stigma i karizma nerijetko okončavaju u najstrašnijem zlu. Upravo su zbivanja na prostoru bivše Jugoslavije tijekom devedesetih godina 20. stoljeća za to bjelodan primjer.

Ključne riječi

stigma; karizma; tradicionalna društva; granične situacije; politička paradigma

Hrčak ID:

23080

URI

https://hrcak.srce.hr/23080

Datum izdavanja:

22.3.2004.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 5.014 *