Izvorni znanstveni članak

https://doi.org/10.24099/vet.arhiv.0888

utjecaj propolisa i pčelinjeg peluda na kvalitetu pilećeg mesa

Ivana Prakatur ; Department of Animal Production and Biotechnology, Faculty of Agrobiotechnical Sciences Osijek, Josip Juraj Strossmayer University of Osijek, Osijek, Croatia
Ivan Miškulin ; Department of Public Health, Faculty of Medicine Osijek, Josip Juraj Strossmayer University of Osijek, Osijek, Croatia
Đuro Senčić ; Department of Animal Production and Biotechnology, Faculty of Agrobiotechnical Sciences Osijek, Josip Juraj Strossmayer University of Osijek, Osijek, Croatia
Mirela Pavić orcid.org/0000-0003-4554-3247 ; Department of Anatomy, Histology and Embryology, Faculty of Veterinary Medicine, University of Zagreb, Zagreb, Croatia
Maja Miškulin ; Department of Public Health, Faculty of Medicine Osijek, Josip Juraj Strossmayer University of Osijek, Osijek, Croatia
Danijela Samac ; Department of Animal Production and Biotechnology, Faculty of Agrobiotechnical Sciences Osijek, Josip Juraj Strossmayer University of Osijek, Osijek, Croatia
Dalida Galović ; Department of Animal Production and Biotechnology, Faculty of Agrobiotechnical Sciences Osijek, Josip Juraj Strossmayer University of Osijek, Osijek, Croatia
Matija Domaćinović ; Department of Animal Production and Biotechnology, Faculty of Agrobiotechnical Sciences Osijek, Josip Juraj Strossmayer University of Osijek, Osijek, Croatia

Sažetak

U čitavom svijetu, pa tako i u Hrvatskoj, bilježi se kontinuirani porast konzumacije pilećeg mesa, čija se kvaliteta u suvremenoj peradarskoj proizvodnji nastoji što više unaprijediti prije svega primjenom različitih prirodnih dodataka. Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi utjecaj propolisa i pčelinjeg peluda kao aditiva u hranidbi tovnih pilića na kvalitetu pilećeg mesa. U svrhu utvrđivanja spomenutog utjecaja određivana je masa klaonički obrađenih trupova pilića i randman kao i prosječne vrijednosti pH1 i pH2 prsnog mišića pilića, boja kože i mesa pilića (izražena kroz tri vrijednosti: L* za stupanj svjetloće, a* za stupanj crvenila i b* za stupanj žutila) te prosječne vrijednosti otpuštanja mesnog soka. U istraživanju je tovljeno ukupno 200 pilića Ross 308 podijeljenih u pet skupina. Tijekom cijelog tova, kontrolna skupina pilića hranjena je čistom krmnom smjesom, dok su pokusne skupine pilića hranjene krmnom smjesom uz dodatak propolisa i pčelinjeg peluda (svakog aditiva zasebno ili u njihovoj kombinaciji u određenom omjeru). Po završetku tova (nakon 42 dana) i nakon 10-satnog gladovanja, žrtvovano je po 10 pilića iz svake skupine za potrebe prethodno spomenutih analiza. Utvrđene su statistički znakovito veće vrijednosti randmana (P = 0,038) pilića pokusnih skupina u odnosu na kontrolnu skupinu kao i statistički znakovito manje vrijednosti otpuštanja mesnog soka (P = 0,003) mesa pilića pokusnih skupina u odnosu na kontrolnu skupinu. Uz to, postojala je statistički značajna razlika u vrijednosti b* boje kože (P = 0,017) te statistički značajna razlika u vrijednosti b* boje mesa (P < 0,001) među skupinama pilića. Ovo je istraživanje pokazalo kako propolis i pčelinji pelud imaju značajan pozitivan utjecaj na kvalitetu pilećeg mesa.

Ključne riječi

propolis; pčelinji pelud; tovni pilići; hranidba; kvaliteta mesa

Hrčak ID:

250294

URI

https://hrcak.srce.hr/250294

Datum izdavanja:

22.12.2020.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 850 *