Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

Političke stranke i javno dobro

Zvonko Posavec ; Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska


Puni tekst: hrvatski pdf 220 Kb

str. 21-31

preuzimanja: 1.529

citiraj


Sažetak

Autor problematizira odnos političkih stranaka i javnoga dobra. Polazi od pitanja je li pravno moguće obvezati stranke na djelovanje u korist javnoga dobra. Po svemu sudeći, to nije moguće zato što u demokraciji ne postoje nikakvi kriteriji koji bi se apriorno mogli uspostaviti kao obvezujuće norme. Javno dobro, naime, ovisi o elementarnim ustavnim rješenjima i općoj političkoj kulturi. U ovom smislu, autor prikazuje model monarhijske države. Prema toj se koncepciji javni interes može izvesti “odozgo”, tj. javni je interes rezultat emanacija “najviše” državne vlasti. U modernoj demokraciji, međutim, ne može se formirati opća volja bez stranaka. Brigu o zajednici vode ove organizacije koje su odgovorne više sebi samima nego cjelini. Na neki način, stranke predstavljaju opasnost za demokraciju, kao i za cijelu političku zajednicu. Autor postavlja pitanje: kako, i možemo li uopće, riješiti ovu dvojbu? Pozivajući se na Scheunera, Hessea, Emkea, Habermasa i Häberlea, odgovor vidi u postulatu da javni interes ne može biti samo stvar države nego svih članova političke zajednice. Stranke u suvremenoj pluralističkoj kulturi trebaju osvijestiti da im je primarna zadaća javno dobro koje ne smije biti u funkciji stranačkog života.

Ključne riječi

država; javno dobro; monarhija; parlamentarna demokracija; političke stranke; ustav

Hrčak ID:

23127

URI

https://hrcak.srce.hr/23127

Datum izdavanja:

26.1.2004.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 2.706 *