Stručni rad

Ishod trudnoća s povišenim rizikom za kromosomopatije ploda prema biokemijskom testu probira i s urednim kariogramom

Sonja Petričević ; Klinički bolnički centar Split, Klinika za ženske bolesti i porode
Damir Roje ; Klinički bolnički centar Split, Klinika za ženske bolesti i porode
Katarina Čepić ; Kliniči bolnički centar Split, Zavod za medicinsko-laboratorijsku dijagnostiku
Leida Tandara ; Kliniči bolnički centar Split, Zavod za medicinsko-laboratorijsku dijagnostiku

Sažetak

Cilj rada: Retrospektivnim istraživanjem analizirati perinatalni ishod u trudnica s povišenim rizikom za trisomiju 21., 18. i 13. kromosoma, prema trostrukom biokemijskom testu probira u kojih je nakon rane amniocenteze dobiven uredan kariogram ploda.
Ispitanici: Sve trudnice kod kojih je trostruki biokemijski test probira na kromosomopatije ploda pokazao visoki rizik (<1 : 250) na autosomalne aneuploidije, a s urednim kariogramom prema citogenetskom nalazu kasnije provedene rane amniocenteze (RACZ), u razdoblju od 4. veljače 2005. do 6. travnja 2011.godine u Klinici za ženske bolesti i porode KBC-a Split. Kontrolnu skupinu čini po dvije trudnice niskog rizika (>1 : 250) upisane u Protokol trostrukog biokemijskog testa probira za kromosomopatije ploda neposredno nakon pojedine ispitanice.
Rezultati: U ispitivanom razdoblju napravljeno je 2933 trostrukih testova. Nakon svih 2666 (90,9%) niskorizičnih testova uslijedio je porođaj zdravih plodova. Od 267 (9,1%) visokorizičnih testova, RACZ je provedena u 188 trudnica (71,2%). Ostalih 79 (29,5%) se usprkos izračunatom povišenom riziku nije odlučilo na invazivnu dijagnostiku. Patološki kariogram dokazan je u tri trudnice (1,6%), dok je 185 (98,4%) s urednim nalazom predstavljalo osnovu za formiranje ispitivane skupine. Kompletne i podudarne podatke smo našli u 60 (32,4%) ispitanica. Trudnice u ispitivanoj skupini su prosječno ranije pristupale biokemijskom trostrukom testu (15,7 +/- 1,02 vs. 16,1 +/- 0,88 tjedana p < 0,001). Usporedbom vrijednosti pojedinih hormona ispitivane i kontrolne skupine, pronađena je statistička značajnost i razlika svih sastavnica trostrukog testa prema koncentracijama, kao i vrijednostima iskazanim kroz MoM. Nije dokazana statistički značajna razlika prema učestalosti gestacijskog dijabetesa, preeklampsije i prijevremenog porođaja. Kod ispitanica je carski rez bio češći način dovršenja porođaja s graničnom statističkom značajnošću. Udio hospitalizirane novorođenčadi u ispitivanoj skupini bio je značajno veći (55% vs. 40,5%; p < 0,036), a prosječno trajanje boravka dulje (10 (1-48) vs. 7 (4-24) dana; p < 0,006).
Zaključak: Nismo dokazali povezanost visokorizičnog nalaza trostrukog biokemijskog testa drugog tromjesečja u trudnica s urednim kariogramom ploda s kasnijom pojavom poremećaja trudnoće. Učestalost carskog reza u ispitivanoj skupini bila je gotovo dvostruko veća, ali granične statističke značajnosti. Novorođenčad majki visokorizičnog nalaza trostrukog biokemijskog testa drugog tromjesečja i urednog kariograma, značajno su češće hospitalizirana u jedinici intenzivnog liječenja, uz prosječno dulji boravak.

Ključne riječi

biokemijski trostruki test probira; kromosomopatija; perinatalni ishod

Hrčak ID:

250753

URI

https://hrcak.srce.hr/250753

Datum izdavanja:

26.1.2021.

Posjeta: 2.075 *