Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.21857/yk3jwhx5j9
Demografska kretanja u gradovima Bjelovar, Čazma, Daruvar, Garešnica i Grubišno Polje
Dragutin Feletar
; Odsjek za etnologiju, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb, Hrvatska
Petar Feletar
orcid.org/0000-0002-3517-9851
; Fakultet prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Sažetak
U članku se analiziraju kvantitativna i kvalitativna obilježja stanovništva u pet gradova Bjelovarsko-bilogorske županije, s projekcijom broja stanovnika do 2051. godine. Prikazano je kretanje broja stanovnika u razdoblju 1857.–2016. godine, s naglaskom na procese depopulacije u zadnjih pola stoljeća. Zahvaljujući procesima industrijalizacije i deruralizacije, broj stanovnika Bjelovara i Daruvara bilježi sve do 1991. godine intenzivan rast, dok stanovništvo Čazme, Garešnice i Grubišnoga Polja počinje opadati već od prvih popisa nakon Drugoga svjetskoga rata. U posljednjih pola stoljeća bitno se promijenila prostorna slika naseljenosti Županije, uz intenzivnije procese depopulacije ruralnih područja od prosjeka Hrvatske. To potvrđuje i analiza prirodnog kretanja stanovništva. Sve općine, ali i gradska naselja Županije već od 1970-ih godina ulaze u posttranzicijsku demografsku fazu, koju karakteriziraju oznake negativnih razlika između nataliteta i mortaliteta te negativna migracijska bilanca. To su i osnovni uzroci gotovo dramatične depopulacije praktički svih naselja u Županiji. U izravnoj je vezi s navedenim kretanjima i pogoršanje starosne strukture stanovništva. Sve je veći nedostatak mladog stanovništva, dok je kontingent staroga stanovništva u stalnom porastu. Stanovništvo ima sve povoljniju školsku (obrazovnu) strukturu, što u određenom smislu povećava pokretljivost, odnosno hrani negativnu migracijsku bilancu. Ako se sadašnji trendovi kretanja stanovništva (u zadnjih 20-ak godina) projiciraju do 2051. godine, onda će sredinom 21. stoljeća broj stanovnika Bjelovara biti manji za oko 25%, Čazme za 47%, Daruvara za 54%, Garešnice za oko 63% te Grubišnoga Polja za čak gotovo 80%. To će izazvati i vrlo negativna kretanja u procesima starenja stanovništva i u drugim kvalitativnim obilježjima, a uz dramatično demografsko pražnjenje ruralnih područja. Takva demografska kretanja trebaju biti zadnji alarm cijelom društvu u stvaranju i provođenju nove, dugoročne demografske i razvojne politike.
Ključne riječi
demografska kretanja; mortalitet; natalitet; nova demografska politika; prirodni prirast; procesi depopulacije; starosna struktura
Hrčak ID:
250761
URI
Datum izdavanja:
15.11.2020.
Posjeta: 1.823 *