Skip to the main content

Preliminary communication

https://doi.org/10.24141/1/7/1/7

Žitarice i mlinski proizvodi kao dobar izvor magnezija u svakodnevnoj prehrani

Danijel Brkić ; Andrija Stampar Teaching Institute of Public Health, Zagreb, Croatia
Jasna Bošnir ; Andrija Stampar Teaching Institute of Public Health, Zagreb, Croatia; University of Applied Health Sciences, Zagreb, Croatia
Andrea Jajetić ; Andrija Stampar Teaching Institute of Public Health, Zagreb, Croatia
Ivana Prskalo ; Andrija Stampar Teaching Institute of Public Health, Zagreb, Croatia
Jasenka Šabarić ; Andrija Stampar Teaching Institute of Public Health, Zagreb, Croatia
Željka Kuharić ; Andrija Stampar Teaching Institute of Public Health, Zagreb, Croatia
Željka Pavlek ; Andrija Stampar Teaching Institute of Public Health, Zagreb, Croatia
Marijan Benić ; Sanatio d.o.o., Zagreb, Croatia
Aleksandar Racz ; University of Applied Health Sciences, Zagreb, Croatia


Full text: croatian pdf 534 Kb

page 71-86

downloads: 1.203

cite


Abstract

Žitarice predstavljaju najrasprostranjeniju i najvažniju kulturu za prehranu ljudi. Važne su i kao sirovina u prehrambenoj industriji te čine osnovu piramide prehrane. Mlinski proizvodi također predstavljaju osnovne prehrambene proizvode. Glavni su mlinski proizvodi prekrupa, krupica i brašno. Magnezij je mineral koji je iznimno važan element u ljudskom organizmu. Zauzima četvrto mjesto po zastupljenosti kationa u organizmu te je drugi najčešći u stanicama. Ima važnu ulogu za katalitičku aktivnost više od 300 enzima u enzimatskim sustavima. Najvažniji je za pravilan rad srca te kao regulator fosfora i kalcija u kostima. Cilj je ovog rada utvrditi količinu magnezija u odabranim žitaricama i mlinskim proizvodima te prikazati zdravstvenu dobrobit magnezija. Tijekom analize sastava žitarica i mlinskih proizvoda analizirano je sveukupno 28 uzoraka. Od toga je bilo pet uzoraka kukuruza u zrnu, sedam uzoraka pšenice, 11 uzoraka pšeničnog brašna, brašno od integralne heljde bez glutena, zobena kaša, prosena kaša, kaša zobi, ječma i pira te kaša riže, kukuruza i heljde. Analiza je provedena na Nastavnom zavodu za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar”. Magnezij je nakon digestije s nitratnom kiselinom i vodikovim peroksidom u mikrovalnoj pećnici određen induktivno spregnutom plazmom s masenom spektrometrijom (ICP-MS). Količine magnezija u žitaricama iznosile su od 81,92 mg / 100 g do 145,21 mg / 100 g za pšenicu te od 111,68 mg / 100 g do 145,21 mg / 100 g za kukuruz. Prosječna vrijednost magnezija iznosila je 105,81 mg / 100 g za uzorke pšenice te 133,72 mg / 100 g za uzorke kukuruza u zrnu. Količina magnezija utvrđena u pšeničnom brašnu kretala se u rasponu od 23,17 mg / 100 g do 60,41 mg / 100 g, dok je srednja vrijednost magnezija iznosila 34,56 mg / 100 g. Količina magnezija u brašnu od integralne heljde bez glutena iznosila je 226,32 mg / 100 g. Utvrđena količina magnezija u zobenoj kaši, prosenoj kaši, kaši zobi, ječma i pira te kaši riže, kukuruza i heljde kretala se u rasponu od 76,77 mg / 100 g do 153,61 mg / 100 g. Srednja vrijednost magnezija za uzorke kaše iznosila je 122,98 mg / 100 g.

Keywords

mineral; dnevna potreba; mikroelement; magnezij

Hrčak ID:

251478

URI

https://hrcak.srce.hr/251478

Publication date:

3.2.2021.

Article data in other languages: english

Visits: 2.297 *