Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.15176/vol57no101
“A šta smo mi uopće imale pričat?”: heterogenost radnica i njihova interakcija u tvornicama ribljih konzervi na istočnom Jadranu
Iva Kosmos
orcid.org/0000-0002-9655-7000
; ZRC SAZU, Institute of Culture and Memory Studies, Ljubljana
Sažetak
Članak ističe heterogenu društvenu strukturu radnica u tvornicama ribljih konzervi Kvarner na Lošinju i Plavica na Cresu. Heterogena radna snaga odražavala je neke karakteristike tadašnjeg jugoslavenskog društva. Najprije regionalnu i etničku raznovrsnost. Zatim razlike nastale užurbanom modernizacijom između pismenih i nepismenih žena koje su posjedovale različite vrste znanja te utjelovljivale drugačije norme ponašanja. Treći set razlika temelji se na tradicionalnoj patrijarhalnoj ideji o ženskoj primjerenosti koja je postojala istodobno sa socijalističkom idejom “žene radnice”. Konačno, status rada i radnica ogledao se i kroz napetost između industrijskog rada i turističke imaginacije jadranske obale koja se kosila s visokim vrednovanjem fizičkog rada u socijalizmu. Priče radnica i vizualni materijal svjedoče o društvenih hijerarhijama i razlikama, ali također o pregovaranju ustaljenih pozicija i različitim udruživanjima koja su ovisila o različitim situacijama i interesima. Svjedočenja iz dviju tvornica govore i o različitim mogućnostima društvenih odnosa, interakcije i gradnje zajednice. Dok radnice iz lošinjskog Kvarnera nisu uvijek tvorile čvrstu zajednicu, radnice iz creske Plavice lakše su prelazile međusobne granice i formirale gusto prepletenu društvenu mrežu. To proučavam kao rezultat različitih radnih i životnih uvjeta, tvorničke politike organiziranog slobodnog vremena i društvenog života, što su opet posljedice različitih perioda u kojima su tvornice radile, različitih uloga koje su imale u lokalnoj zajednici i vođenja tvornice.
Ključne riječi
Hrčak ID:
239334
URI
Datum izdavanja:
19.6.2020.
Posjeta: 1.120 *