Izvorni znanstveni članak

https://doi.org/10.15176/vol57no107

Strah, čovječnost i upravljanje baštinom rata: dvije naracije iz zapadne Slavonije

Renata Jambrešić Kirin ; Institute of Ethnology and Folklore Research, Zagreb

Sažetak

Uz pomoć pojmova afektivne zajednice (Ahmed 2015; Hutchison 2016) i afektivnog upravljanja baštinom rata (Logan i Reeves 2009; Gegner i Ziino 2012; Lončar 2014; Stublić 2019), rad propituje kako se na prostoru zapadne Slavonije – mikrolokaciji s mnoštvom mjesta sjećanja i gustom sedimentacijom povijesnih trauma u njima – oblikuju društveni subjekti u otporu i/ili suglasju s dominantom hegemonijskom politikom pamćenja Domovinskog rata kao “okosnicom svakog prosuđivanja” (Blanuša 2017) vrednota u hrvatskom društvu. Analizirani primjeri uključuju aktivnosti lokalnog kreatora kulturnog sjećanja (engl. memory agent) i utemeljitelja digitalnog arhiva lokalne povijesti te recepciju knjige svjedočenja i dokumentarni film o humanosti pakračkih medicinara u ratu (Pouke o čovječnosti, 2017 i 2019). Uz pomoć ovih primjera ukazala sam na različite strategije kulturalne, pedagoške i ideološke re-prezentacije te re-animacije lokalne baštine rata u socijalnom i digitalnom okružju kao različite odgovore na bojazan da slabi osjećaj društvene povezanosti s ratnim događajima i braniteljima kao simbolima nacionalnog jedinstva i ponosa. Međutim, pokazalo se da je i na hrvatskoj (polu)periferiji zamjetan pomak od ceremonijalne komemorativne kulture prema digitalnoj kulturi sjećanja na rat koju njeguju afektivne zajednice koje nadilaze lokalne, etničke i generacijske granice. Drugi pomak je semantički – težnja da se viktimološke i trijumfalističke ratne naracije zamijene onima o “humanitarnom herojstvu” i pozitivnim ratnim pričama o čovječnosti, o pomaganju i spašavanju pripadnika “neprijateljske strane”. Zaključak analize glasi da premda hrvatski “društveni okvir pamćenja” (Halbwachs 2013) nudi različite modele za preradu straha, boli, nasilja i traume rata u “kulturnu baštinu”, samo se pojedinci sjećaju i osjećaju, a vrlo mali broj njih postaju kreatori kulturnog sjećanja i subjekti “mnemoničkog otpora” (Molden 2016) sa značajnijom ulogom u borbama oko značenja prošlosti.

Ključne riječi

tjeskoba i strah, afektivna zajednica, baština rata, digitalno sjećanje, narativno sjećanje, priče o humanitarnom herojstvu

Hrčak ID:

239347

URI

https://hrcak.srce.hr/239347

Datum izdavanja:

19.6.2020.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 1.853 *