Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

Kršćanstvo u susretu s političkim teorijama

Nenad Malović orcid id orcid.org/0000-0001-6986-3582 ; Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska


Puni tekst: hrvatski pdf 234 Kb

str. 437-452

preuzimanja: 965

citiraj


Sažetak

Kršćanstvo se konkretizira u zajednici - Crkvi, a kršćani su ujedno članovi društva i političke zajednice te su dužni sudjelovati u izgradnji zajednice na dobrobit svih njezinih članova. Političke teorije nastoje ponuditi teoretsko utemeljenje oblika vladavine koji bi najviše odgovarao ljudskoj naravi. One uz deskriptivnu imaju i normativnu komponentu. Autori političkih teorija polaze od aktualnog iskustva društveno-političkog života.
Moderne političke teorije povlače za sobom pitanja mogućnosti utemeljenja političkih vrednota u kontekstu suvremene demokracije jer ne prihvaćaju nadvremenske, metafizičke istine i principe iz kojih bi se deducirale političke vrijednosti i ciljevi, nego takve principe traže u konkretnom društvu. No konkretno društvo u sebi je nehomogeno i opterećeno dubokim sukobima sustava vrijednosti i interesa koji su međusobno nepomirljivi, što ima za posljedicu nemogućnost pronalaženja adekvatnog i čvrstog zajedničkog temelja. Budući da niti politika iz sebe same ne može osigurati objektivne vrijednosti (one su rezultat dogovora), suočeni smo sa sukobljenošću kao temeljnim principom društvene forme.
Čini se da je komunitaristički pokušaj rješenja, koji uključuje moralne dijaloge na lokalnoj razini, prihvatljiv način organizacije političke zajednice i za kršćansku zajednicu. Crkva može dati svoj doprinos u izgradnji političke kulture: neslužbeno, po svojim članovima, kao i službeno, svjesnim uključivanjem u javne diskusije preko svojih službenih predstavnika. Potrebno je poticati vjernike da se uključuju u političke strukture na svim razinama. Jednako tako je važno da vjernici sudjeluju u radu udruga civilnog društva. Crkva si ne bi smjela dozvoliti da joj uvijek netko drugi bude kriv za ono što joj ne odgovara, a bez angažmana građana iz crkvenih redova. Budući da država Crkvama jamči slobodu djelovanja, one su dužne to pravo iskoristiti i svoju poziciju prezentirati u sferi političkoga tj. u javnosti, poštujući u društvu važeće strukture.

Ključne riječi

Crkva i demokracija; vrednote; komunitarizam; vjernik u politici; homogenost društva

Hrčak ID:

23217

URI

https://hrcak.srce.hr/23217

Datum izdavanja:

29.11.2007.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 1.857 *