Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

https://doi.org/10.15176/vol52no101

Zoofolkloristika: Prvi uvidi na putu prema novoj disciplini

Marjetka Golež Kaučič ; Institute of Ethnomusicology ZRC SAZU


Puni tekst: engleski pdf 256 Kb

str. 7-30

preuzimanja: 885

citiraj


Sažetak

Autorica polazi od tvrdnje da su potrebna nova, kompleksnija istraživanja veza između životinja, prirode i poveznica s ljudima u slovenskoj i europskoj folkloristici, znanosti o književnosti i kulturnim studijima, zbog novih ekoloških i etičkih uvida u širu društveno-kulturnu okolinu i promjene u svijetu, koje su dovele do promjene od antropocentrizma k ekocentrizmu. U radu se na temelju različitih teorijskih diskursa, novih pojmova i multidisciplinarnog znanja stvaraju temelji, smjernice i pravci istraživanja u novoj znanstvenoj disciplini zoofolkloristike. Autorica tvrdi da bi etnologija, folkloristika i znanost o književnosti mogle imati ključnu ulogu u razvoju ekološke svijesti, znanstvenih terenskih istraživanja i kulturne ekologije te tako omogućiti prelazak iz ekologije u eshatologiju. Rad započinje opisom percepcije životinja i odnosa ljudi i životinja, gdje autorica govori o temeljnim pojmovima koji utječu na uvođenje ove nove znanstvene discipline, kao što su: životinja kao ispitanik, individualni pristup životinji, sinantropski i antropofilni pogled na čovjeka i životinju te antropomorfizam. Zatim se govori o povijesnim i suvremenim filozofsko-antropološkim diskursima o ljudskom pogledu na životinju te o teoriji specizma. Autorica razmatra predmet nove discipline te kaže da je u centru istraživanja životinja u folkloru u najširem mogućem smislu, u svim sferama narodne kulture, što se proučava iz novih gledišta, nove percepcije i recepcije; u pjesmama, pričama, bajkama, basnama, predajama, poslovicama, izrekama, zagonetkama, šalama, narodnom jeziku, kulturnim praksama, narodnom teatru, mitologiji, narodnoj medicini pa čak i u narodnoj glazbi. Nadalje, autorica daje pregled kulturnih istraživanja životinja u Europi i Sloveniji, te pokazuje da su rasprave o životinjama uglavnom objavljivane u 21. stoljeću, što bi moglo označavati da je riječ o prelasku u novu paradigmu ili čak i novu ontologiju. Autorica se bavi metodološkim i teorijskim pitanjima i pravcima u zoofolklorističkim istraživanjima koje klasificira prema kritičkom diskursu. Rad završava pregledom ciljeva zoofolkloristike, za koju tvrdi da ne bi smjela postati znanstvena disciplina koja nema aktivan utjecaj na društvenopolitički prostor u kojem koegzistiraju ljudski i ne-ljudski subjektiviteti.

Ključne riječi

zoofolklor, zoofolkloristika, životinje u folkloru i književnosti, antropocentrizam, ekocentrizam, kritički animalistički studiji

Hrčak ID:

139946

URI

https://hrcak.srce.hr/139946

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 1.558 *