Infektološki glasnik, Vol. 40 No. 3, 2020.
Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.37797/ig.40.3.2
Febrilne reakcije nakon infuzije krvotvornih matičnih stanica češće su ukoliko se ne primijeni premedikacija kortikosteroidima što rezultira većom upotrebom antibiotika rano nakon transplantacije
Lucija Romić
; Community Healthcare Centre, Zagreb, Croatia
Zinaida Perić
; University of Zagreb School of Medicine Zagreb, Croatia; University Hospital Centre Zagreb, Division of Hematology, Department of Internal Medicine, Zagreb, Croatia
Lana Desnica
; University of Zagreb School of Medicine Zagreb, Croatia
Radovan Vrhovac
; University of Zagreb School of Medicine Zagreb, Croatia; University Hospital Centre Zagreb, Division of Hematology, Department of Internal Medicine, Zagreb, Croatia
Nadira Duraković
orcid.org/0000-0001-5842-0911
; University of Zagreb School of Medicine Zagreb, Croatia; University Hospital Centre Zagreb, Division of Hematology, Department of Internal Medicine, Zagreb, Croatia
Sažetak
Uvod: Trenutno ne postoji konsenzus o potrebi primjene premedikacije kortikosteroidima prije infuzije svježih krvotvornih matičnih stanica (KMS). U slučaju febrilne reakcije nakon infuzije KMS-a, dežurno osoblje često propiše antibiotike empirijski. Uzimajući u obzir nedavne podatke o vrijednosti mikrobiote i njezinom utjecaju na incidenciju GVHD-a, analizirali smo učestalost febrilnih reakcija i uporabu antibiotika nakon infuzije KMS-a u 149 uzastopna bolesnika.
Metode: U razdoblju između 1/2018. i 10/2019. u našoj je ustanovi transplantirano ukupno 149 pacijenata. Prema institucionalnom standardnom operativnom postupku (SOP), svi su pacijenti primali premedikaciju prije infuzije krvotvornih matičnih stanica koja se sastojala od 20 mg kloropiramin-klorida iv, a u slučaju ABO inkompatibilnog presatka i 1 mg / kg metilprednizolona iv. Retrospektivno su prikupljeni podaci koristeći povijesti bolesti pacijenata. Vjerojatnost preživljavanja izračunata je Kaplan-Meierovom metodom.
Rezultati: Pedeset i dva bolesnika su primila kortikosteroide, od njih je 12 bolesnika (23%) razvilo vrućicu nakon infuzije presatka, dok 46 bolesnika nije primilo kortikosteroide, a od njih je 26 (57%) razvilo vrućicu (p <0,001). Nije bilo razlike u broju bolesnika koji su imali pozitivne hemokulture. U skupini koja je primila kortikosteroide, 9 (17%) bolesnika je liječeno iv antibioticima, dok je u skupini koja nije primala kortikosteroide, 16 (35%) bolesnika liječeno iv antibioticima (p <0,05). Nije bilo razlike u preživljenju između te dvije skupine.
Zaključci: Čak i bez razlike u učestalosti febrilnih epizoda uzrokovanih sistemskom infekcijom, znatno više pacijenata koji nisu dobili premedikaciju je razvilo vrućicu i liječilo se iv antibioticima, što bi potencijalno moglo imati daljnje implikacije na ishode transplantacije zbog utjecaja na mikrobiotu rano nakon transplantacije.
Ključne riječi
febrilne reakcije; infuzije krvotvornih matičnih stanica; premedikacija
Hrčak ID:
252503
URI
Datum izdavanja:
22.2.2021.
Posjeta: 2.321 *