Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.11567/met.36.2.3
Arhiv kao mjesto čuvanja zajedničkih sjećanja, povijesti i identiteta
Viktorija Kudra Beroš
orcid.org/0000-0002-0462-8183
; Institut za migracije i narodnosti, Zagreb, Hrvatska
Sažetak
Pozivajući se na čuvanje i zaštitu autentičnog i vjerodostojnog traga prošlosti (dokumenata) pa time i nacionalnog identiteta, arhivi se prikazuju kao mjesta »izabranosti « za interpretiranje i reprezentiranje zajedničkog sjećanja i prošlosti. Pozivanje na autentičnost i vjerodostojnost čini arhive naizgled politički i ideološki neutralnim institucijama. No, taj trag koji nam daje na uvid »istinu i znanje« vlastite (i individualne i kolektivne) prošlosti »koji nas čini onime što jesmo« zahtjeva propitivanje. S obzirom da proces arhiviranja počiva na procesima uključivanja i isključivanja u svim segmentima svakodnevne prakse te interpretacije građe/gradiva arhiv se ukazuje kao politička i ideološka institucija koja zauzima svoje mjesto u poretku političke moći. U ovom radu razmatra se uloga arhiva kao mjesta čuvanja »zajedničke prošlosti i povijesti« kao važne sastavnice nacionalnog identiteta kroz prizmu institucionalnih aparata odnosno formi znanja/moći (primjer arhitekture) i tehnologija odnosno načina artikuliranja i prakticiranja znanja/moći (primjer svakodnevne prakse). Rad ukazuje na ulogu i poziciju arhiva u (re)interpretaciji i (re)viziji zajedničkih sjećanja, kolektivne povijesti kao i nacionalnog identiteta na primjerima Hrvatskog državnog arhiva i Arhiva Jugoslavije, a u kontekstu promjene simboličkog i političkog poretka (SFRJ / Hrvatska). Konstruirajući nacionalno sjećanje i narative nacionalnosti kroz narative povijesti i sjećanja, isključivanjem i uključivanjem konstruirajući »istinu« (znanje), arhivi (kao i muzeji i knjižnice) imaju svoju ulogu u »zamišljanu« zajednice – nacije ili u skladu s performativnom teorijom identiteta (Foritier, 2000) svakodnevna praksa koja se u arhivima odvija institucijska je identitetska praksa koja izvodeći i proizvodeći (performativnost) sjećanje (kolektivna identitetska formacija) sudjeluje u unificiranju i homogeniziranju zajednice putem politike interpretacije.
Ključne riječi
arhiv; sjećanje; nacionalni identitet; Hrvatski državni arhiv; Arhiv Jugoslavije
Hrčak ID:
253841
URI
Datum izdavanja:
1.12.2020.
Posjeta: 1.710 *