Pregledni rad

https://doi.org/10.11567/met.36.2.4

Sustavi upravljanja pandemijom i migracije

Margareta Gregurović orcid.org/0000-0002-7659-0794 ; Znanstveni odsjek za migracijska i demografska istraživanja, Institut za migracije i narodnosti, Zagreb, Hrvatska
Snježana Gregurović orcid.org/0000-0001-5916-8893 ; Znanstveni odsjek za migracijska i demografska istraživanja, Institut za migracije i narodnosti, Zagreb, Hrvatska
Josip Kumpes orcid.org/0000-0003-2958-5420 ; Znanstveni odsjek za migracijska i demografska istraživanja, Institut za migracije i narodnosti, Zagreb, Hrvatska
Simona Kuti orcid.org/0000-0003-0061-0856 ; Znanstveni odsjek za migracijska i demografska istraživanja, Institut za migracije i narodnosti, Zagreb, Hrvatska
Sanja Lazanin orcid.org/0000-0001-7168-1163 ; Znanstveni odsjek za migracijska i demografska istraživanja, Institut za migracije i narodnosti, Zagreb, Hrvatska
Dubravka Mlinarić orcid.org/0000-0001-5100-3306 ; Znanstveni odsjek za migracijska i demografska istraživanja, Institut za migracije i narodnosti, Zagreb, Hrvatska

Sažetak

Brzi razvoj i širenje bolesti koja predstavlja zdravstvenu prijetnju većem udjelu stanovništva imaju učinak na funkcioniranje gotovo svih društvenih sustava, kako unutar tako i izvan granica nacionalne države, utječući stoga i na mogućnosti slobodnoga kretanja i migracija. Glavni je cilj ovog rada raspraviti osnovne mehanizme kontrole bolesti u odnosu na migracije u različitim društveno-povijesnim kontekstima. Pritom se identificiraju i uspoređuju povijesni obrasci i suvremene mjere sustava preventivne kontrole, uzimajući u obzir širi društveni kontekst i specifični položaj migranata. U ovome se radu kombiniraju povijesni uvidi u različite upravljačke i političke sustave u Europi i Hrvatskoj koji su tražili odgovarajuće mjere za sprečavanje širenja zaraznih bolesti sa stanjem u borbi protiv pandemije bolesti COVID-19. Regulacijom i upravljanjem aktualnom pandemijom bolesti COVID-19 uvedena su ograničenja prekograničnoga kretanja i putovanja. Ta ograničenja i uvođenje karantenskih mjera naglo su zaustavili ne samo međunarodnu već i migraciju unutar granica nacionalnih država, posebno tijekom prvog vala pandemije u proljeće 2020. Stoga je naglasak stavljen na učinke pandemije bolesti COVID-19 na radne i prisilne migracije, ali i na učinak mehanizama upravljanja pandemijom na razvoj stavova javnosti prema imigrantima.

Ključne riječi

pandemija; migracije; COVID-19; upravljanje pandemijom; ksenofobija

Hrčak ID:

253843

URI

https://hrcak.srce.hr/253843

Datum izdavanja:

1.12.2020.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 1.590 *