Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.22210/ur.2020.064.3_4/02
Kako zvuči i izgleda Dostoevskij (i što to može značiti za znanost o književnosti)
Blaž Podlesnik
orcid.org/0000-0003-2640-708X
; Filozofski fakultet Sveučilišta u Ljubljani
Sažetak
U raspravi nastojimo suočiti dva u posljednje vrijeme dominantna knji-ževnoznanstvena čitanja Dostoevskoga te suočavajući oba pristupa po-novo postaviti pitanje kakvu ulogu u suvremenoj znanosti o književnosti može imati analiza teksta. Bahtinovo čitanje Dostoevskoga u središte je stavilo pitanje suočavanja različitih glasova, perspektiva i vrijednosnih naglasaka, nezavršenosti i višeglasja diskursa o svijetu, dok je u središtu novijih istraživanja – koja u prozi velikoga pisca otkrivaju prije svega njegov filozofski i vjerski svjetonazor – interes za cjelokupnu vizualnu sliku u autorovoj formulaciji romanesknoga svijeta. Umjesto odabira jednoga ili drugoga pristupa analizi uloge umjetničkoga teksta u djelima Dostoevskoga naše čitanje kao ključno obilježje njegovih književnih tekstova ističe povezanost obaju vidova djelovanja umjetničkoga teksta te važnost toga dvojstva u njegovim romanima, kako na razini književnih junaka tako i na razini samoga autora. To obilježje može pomoći u rješa-vanju dilema s kojima se, osmišljavajući kategoriju književnoga teksta, susreće suvremena znanost o književnosti jer takvo čitanje Dostoevskoga može odgovoriti i na pitanje u kojoj mjeri umjetnički tekst još može biti predmet znanstvene (subjekt-objektne) spoznaje.
Ključne riječi
Dostoevskij, književni tekst, subjekt-objektna spoznaja, diskurs, verbalna ikona
Hrčak ID:
256319
URI
Datum izdavanja:
22.4.2021.
Posjeta: 644 *