Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

https://doi.org/10.31664/ripu.2020.44/2.10

Potez triju trgova (Trg hrvatskih velikana – Trg žrtava fašizma – Krešimirov trg) – urbani status istočne ekstenzije zagrebačkoga Donjeg grada

Darja Radović Mahečić orcid id orcid.org/0000-0003-1037-5263


Puni tekst: hrvatski pdf 4.369 Kb

str. 161-186

preuzimanja: 1.277

citiraj


Sažetak

Detaljno se predstavlja urbanistički i arhitektonski razvoj istočnoga gradskog središta, čiju okosnicu čini potez triju trgova: Trga hrvatskih velikana, Trga žrtava fašizma i Krešimirova trga. Urbani status ovog područja stjecao se postupnim razvojem predjela koji se nazivao »dio istočno od Draškovićeve ulice«, što je na prijelazu 19. u 20. stoljeće značilo izvan okvira Innenstadta (»unutarnjeg grada«, odnosno gradskog središta). Autor ideje trgova na dijagonalnoj osi je Milan Lenuci, najpoznatiji zagrebački urbanist s kraja 19. i početka 20. stoljeća, koji je prvi istaknuo razvojne mogućnosti tog dijela grada. Detaljnom regulatornom osnovom 1905. zadao je ključne elemente predjela Vlaška – Draškovićeva – Branimirova – Bauerova, koji je realiziran zbrojem pojedinačnih gradnji i parcijalnih regulacija većinom 1920-ih i 1930-ih godina. Širenje grada prema istoku od početka 20. stoljeća (kada grad bitno pomiče svoju granicu u tom smjeru), intenzivna i kvalitetna izgradnja u međuratnom razdoblju (kada taj prostor postaje “novi” poslovno-stambeni dio grada), ali i dogradnja 1950-ih i 1960-ih godina, bili su smisleniji, urbanistički određeniji te prostorno i hortikulturno primjereniji negoli u drugim gradskim područjima, što ovoj gradskoj četvrti daje identitet i prepoznatljivost, karakterističnu cjelovitost i visoku ambijentalnu vrijednost. Poštivanje toga reprezentativnog urbanog prostora, koji je nastao angažmanom brojnih aktera u relativno kratkom segmentu 20. stoljeća, treba ugraditi u obvezni dio programa buduće sanacije i uređenja.

Ključne riječi

Zagreb; urbanizam; regulatorne osnove; Milan Lenuci; Regulatorna osnova za istočni dio grada 1905.; klasični modernizam 1920-ih; međuratna arhitektura; interpolacija

Hrčak ID:

256577

URI

https://hrcak.srce.hr/256577

Datum izdavanja:

31.12.2020.

Posjeta: 2.023 *