Skoči na glavni sadržaj

Glasnik Zaštite Bilja, Vol. 43. No. 6., 2020.

Pregledni rad

https://doi.org/10.31727/gzb.43.6.2

Agrookolišni pokazatelji i njihova primjena u Zajedničkoj poljoprivrednoj politici EU (ZPP)

Ornella Mikuš ; Agronomski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Hrvatska
Tihana Kovačićek ; Agronomski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Hrvatska
Lari Hadelan ; Agronomski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Hrvatska
Mateja Jež Rogelj ; Agronomski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Hrvatska

Puni tekst: hrvatski pdf 1.689 Kb

str. 13-20

preuzimanja: 708

citiraj

Preuzmi JATS datoteku

Sažetak


Odnos poljoprivrede i okoliša poprima sve veću pažnju javnosti i traži specifične odgovore javnih politika. S obzirom da donošenje odluka mora biti temeljeno na dokazima potrebno je osmišljavati i promatrati pokazatelje koji služe u kreiranju odgovarajućih mjera poboljšanja odnosa poljoprivrede i okoliša. Rad donosi pregled mjera i odabranih agrookolišnih pokazatelja svih država članica (EU-28) za dostupne godine unutar razdoblja 2012. – 2017. temeljem podataka iz baze Eurostat. Između ostalog, rezultati pokazuju da Hrvatska, Bugarska i Slovenija prednjače u udjelu korištene poljoprivredne površine pod područjima ekološke mreže „Natura 2000“. Države članice koje imaju najrazvijeniji sektor poljoprivrede obično vrše i najveći pritisak na okoliš. Tako Nizozemska ima najveći udio korištene energije u poljoprivredi i vrši najveći pritisak na okoliš stočarskom proizvodnjom. Stoga Zajednička poljoprivredna politika (ZPP) nastoji kroz trenutnu reformu razraditi adekvatne i kompromisne agrookolišne mjere za predstojeće razdoblje 2021. – 2027.

Ključne riječi

poljoprivreda, okoliš, mjere, pokazatelji, Zajednička poljoprivredna politika (ZPP)

Hrčak ID:

247755

URI

https://hrcak.srce.hr/247755

Datum izdavanja:

11.12.2020.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 1.969 *

License (open-access, http://creativecommons.org/licenses/by/2.5/):

Creative Commons Attribution-NonCommercial-NoDerivatives 4.0 International License.

License (open-access):

Ovo je članak s otvorenim pristupom distribuiran pod uvjetima licence Creative Commons Attribution, koji dopušta neograničenu upotrebu, distribuciju i reprodukciju u bilo kojem mediju, pod uvjetom da se izvorno djelo pravilno citira.

License (open-access):

This is an open-access article distributed under the terms of the Creative Commons Attribution License, which permits unrestricted use, distribution, and reproduction in any medium, provided the original work is properly cited.

Publication date:

Volume: 43

Issue: 6

Pages: 13-20

DOI: 10.31727/gzb.43.6.2

Article Information (continued)

Categories:

Subject: Pregledni rad

Categories:

Subject: Review paper

Keywords:

Keyword: poljoprivreda, okoliš, mjere, pokazatelji, Zajednička poljoprivredna politika (ZPP)

Keywords:

Keyword: agriculture, environment, measures, indicators, Common Agricultural Policy (CAP)

Agrookolišni pokazatelji i njihova primjena u Zajedničkoj poljoprivrednoj politici EU (ZPP)

Translated Title (en): Agri-environmental indicators and their application in Common Agricultural Policy (CAP)

Ornella Mikuš[1]

Email:

Tihana Kovačićek[1]

Email: tkovacicek@agr.hr

Lari Hadelan[1]

Email:

Mateja Jež Rogelj[1]

Email:

 

[1] Agronomski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Hrvatska

Abstract

Odnos poljoprivrede i okoliša poprima sve veću pažnju javnosti i traži specifične odgovore javnih politika. S obzirom da donošenje odluka mora biti temeljeno na dokazima potrebno je osmišljavati i promatrati pokazatelje koji služe u kreiranju odgovarajućih mjera poboljšanja odnosa poljoprivrede i okoliša. Rad donosi pregled mjera i odabranih agrookolišnih pokazatelja svih država članica (EU-28) za dostupne godine unutar razdoblja 2012. – 2017. temeljem podataka iz baze Eurostat. Između ostalog, rezultati pokazuju da Hrvatska, Bugarska i Slovenija prednjače u udjelu korištene poljoprivredne površine pod područjima ekološke mreže „Natura 2000“. Države članice koje imaju najrazvijeniji sektor poljoprivrede obično vrše i najveći pritisak na okoliš. Tako Nizozemska ima najveći udio korištene energije u poljoprivredi i vrši najveći pritisak na okoliš stočarskom proizvodnjom. Stoga Zajednička poljoprivredna politika (ZPP) nastoji kroz trenutnu reformu razraditi adekvatne i kompromisne agrookolišne mjere za predstojeće razdoblje 2021. – 2027.

Translated Abstract

The relationship between agriculture and the environment is stimulating increasing public attention and seeking specific public policy responses. Given that decision-making process should be evidence-based it is necessary to design and monitor the indicators that serve to create appropriate agricultural and environmental improvement measures. The paper provides an overview of the measures and chosen agrienvironmental indicators of all Member States (EU-28) for the available years in period 2012-2017 based on Eurostat data. Among other things, the results show that Croatia, Bulgaria and Slovenia are the leaders in the utilized agricultural area under the Natura 2000 ecological network. Member States that have the most developed agricultural sector usually also exert the greatest environmental pressure. Thus, the Netherlands has the highest share of energy used in agriculture and puts the greatest environmental pressure on livestock production. Therefore, through the current reform, the Common Agricultural Policy (CAP) seeks to develop adequate and compromise agri-environment measures for the upcoming period 2021-2027.

This display is generated from NISO JATS XML with jats-html.xsl. The XSLT engine is libxslt.