Izvorni znanstveni članak
UTJECAJ RAZLIČITIH UVJETA SMJEŠTAJA I BROJA ŽIVOTINJA NA HIGIJENSKU KAKVOĆU ZRAKA U PRASILIŠTIMA
Ž. Ljubić
; Veterinarska stanica Đurđevac
Ž. Pavičić
; Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
T. Balenović
; Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
M. Ostović
; Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
A. Ekert Kabalin
; Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Sažetak
Istraživani su primarni mikroklimatski pokazatelji (temperatura, relativna vlaga, brzina strujanja zraka, koncentracija amonijaka u objektu) te prisutnost bakterija i gljivica u dva suvremeno opremljena prasilišta radi analize postojeće higijenske kakvoće zraka u intenzivnoj proizvodnji, obzirom na broj životinja i specifičnosti smještaja. Prasilište A veličine je 770 m2 i podijeljeno u dva jednaka dijela površine 385 m2 sa 60 boksova za prasenje. Prasilište B veličine je 472,5 m2 i podijeljeno u četiri zasebna prostora, od kojih su tri površine 112,5 m2, a jedan veličine 135 m2 te je svaki opremljen s 20 boksova za prasenje. Prasilište A opremljeno je ručnim, a prasilište B automatskim sustavom za regulaciju mikroklime. U svakom dijelu objekta A tijekom prvog turnusa bilo je smješteno 55, drugog 60 i u trećem turnusu 57 krmača, dok su dijelovi objekta B uvijek bili maksimalno popunjeni s 20 krmača po prostornoj jedinici. U svakom turnusu, od 24 - 25 dana, obavljeno je u istim vremenskim razmacima 6 uzorkovanja zraka uređajem SAS 100TM (PBI International, Italija), te praćenje primarnih mikroklimatskih parametara uređajima Testo i Dräger (Njemačka) u biozoni životinja. Zrak je uzorkovan na odgovarajuće hranjive podloge za izolaciju mezofilnih bakterija i gljivica, a dobiveni rezultati su statistički obrađeni. Prema dobivenim rezultatima prosječan broj bakterija tijekom istraživanja u oba objekta kretao se na razini 104 CFU/m3 zraka, a gljivica do 103 CFU/m3 zraka, što predstavlja optimalne parametre za ovu fazu svinjogojske proizvodnje. Tako zadovoljavajuća mikrobiološka kakvoća zraka, dovodi se u vezu s utvrđenim ostalim primarnim mikroklimatskim parametrima u optimalnim granicama. Utvrđene razlike u koncentraciji mikroorganizama u zraku s manjim brojem u objektu B mogle bi se objasniti konstrukcijom objekta na manje prostorne jedinice u kojima je moguće postići bolju mikrobiološku kakvoću zraka, nego li u dva veća prostorna dijela objekta A. Na osnovu cjelokupnih rezultata može se zaključiti da pri suvremenim uvjetima smještaja u prasilištu, uz poštivanje normativa u pogledu kapaciteta životinja po objektu, treba očekivati optimalne vrijednosti temperature, relativne vlage, brzine strujanja zraka i koncentracije amonijaka, te mikrobiološku kakvoću zraka, koja će u kontekstu mikroklimatskog kompleksa utjecati na zadovoljavajuću dobrobit životinja.
Ključne riječi
prasilište; higijenska kakvoća; zrak; broj životinja; mikroklimatski pokazatelji; bakterije; gljivice
Hrčak ID:
23839
URI
Datum izdavanja:
14.5.2008.
Posjeta: 1.586 *