1. UVOD
Danas je, više nego ikad, u fokusu globalne pandemije virusom COVID-19, osim zdravstvene djelatnosti, sektor obrazovanja od iznimne važnosti. Obrazovanje u digitalnom dobu na daljinu podrazumijeva korištenje sustava za e-učenje. „Sustavi za e-učenje su sustavi koji studentima omogućavaju pristup izvorima za učenje u elektroničkom obliku, a da pri tom nema prostornih i vremenskih ograničenja.“ (Gligora Marković, 2020. premaAlbert, 2001.).
S obzirom na razvoj digitalne tehnologije danas imamo sustave za e-učenje koji se svojim funkcionalnostima prilagođavaju korisnicima prema nekim kriterijima prilagodbe. U procesu prilagođavanja u sustavima za e-učenje potrebno je donijeti odluku o prilagodbi prema nekim kriterijima. Najčešći je kriterij prilagodbe znanje (Gligora Marković, Kadoić, Kovačić, 2018.) i koriste se jednostavna pravila prilagodbe u sustavima za e-učenje. Međutim ukoliko želimo kvalitetnije i učinkovitije sustave, potrebno je uključiti više kriterija i donijeti odluku na temelju više njih, dakle primijeniti neku od metoda višekriterijskog odlučivanja. Najpoznatije metode višekriterijskog odlučivanja jesu: ELECTRE, TOPSIS, PROMETHEE, AHP, ANP, LINANP itd. (Sikavica et al., 2014.;Đurek, Sedda, 2020. prema Kadoić et al., 2016.).
Cilj je ovim istraživanjem bilo utvrditi pojavnost korištenja metode ANP u sustavima za e-učenje s obzirom na to da je u procesu prilagodljivosti sustava za e-učenje korisniku potrebno donijeti odluku o načinu i kriterijima prilagodbe sustava.
„Metoda analitički mrežni proces (ANP) predstavlja metodu višekriterijskog odlučivanja kod koje osim informacija o kriterijima za donošenje odluke su nam potrebne i informacije o alternativama“ (Gligora Marković, 2020.). U sustavima za e-učenje kriteriji su vezani uz prilagodbu korisniku i nekim njegovim preferencijama dok alternative najčešće predstavljaju aktivnosti koje korisnik može provoditi u sustavu i/ili objekte učenja (resursi za učenje) koji predstavljaju najmanju jedinicu sadržaja učenja. Metoda ANP jedna je od rijetkih metoda koja u obzir uzima zavisnost među kriterijima i povratnu vezu između alternativa i kriterija te je zbog toga veći izazov primijeniti je.
2. METODOLOGIJA ISTRAŽIVANJA
Provedeno je istraživanje tijekom studenog 2020. koje je uključivalo pretraživanje baza podataka Web of Science (all databases) i Scopus prema sljedećim kriterijima pretrage: ključne riječi u pretrazi bile su „analytic network process“ i „e-learning system“ kao pojmovi koji obuhvaćaju potpuno ime metode ANP i sustavi za e-učenje kao krovni pojam za sve specifične podvrste sustava čija je namjena podrška poučavanju i učenju te kriterij otvorena pristupa izvoru (članku). Baze korištene u istraživanju odabrane su iz razloga jer su to baze relevantne za izbor u znanstvena zvanja Republike Hrvatske (Pravilnik o izboru u znanstvena zvanja, 2017.), ali i inače baze priznate u znanstveno-istraživačkom svijetu. Pristup bazama podataka osiguran je preko nadležnog Ministarstva znanosti i obrazovanja putem portala Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu (http://baze.nsk.hr/o-portalu/). Osim ključnih riječi i otvorenog pristupa primijenjen je i kriterij engleskog jezika kao jezika na kojem je rad napisan te period objave otkad baze postoje do danas. Tako definiranom pretragom pronađena su 23 članka. Uspoređeni su naslovi članaka gdje je utvrđeno da su dva članka indeksirana u obje baze te je time sužen rezultat na 21 rad, na čijem se broju temelji daljnja analiza. Radovi su analizirani prema godini objave, državi prebivališta autora, afilijaciji autora, broju autora rada, broju korištenih izvora, objavi u časopisu ili konferenciji te je provedena kvalitativna analiza sadržaja radova s fokusom na opis primjene metode ANP u sustavima za e-učenje. Prikupljeni podatci pohranjeni su i obrađeni pomoću alata Excel 2016. Naslici 1. prikazana je metodika istraživanja.
3. REZULTATI ISTRAŽIVANJA S DISKUSIJOM
Pretraga je rezultirala s ukupno 23 članka, i to 7 članaka pronađeno je u bazi WOS (all databases) i 16 članaka u bazi Scopus. Dva su članka indeksirana u obje baze pa se analiza temelji na 21 članku. Utablici 1 prikazana je pojavnost radova prema godini objave za 21 članak.
Možemo uočiti da je najviše radova objavljeno u 2018. i 2020. godini iako još 2020. u trenutku analize nije završila pa se može očekivati da će biti još radova iz teme pretrage jer znamo da bazama treba određeno vrijeme za indeksiranje publikacija.
Analizom država prebivališta autora uočeno je da su u svim člancima u kojima je više autora, osim u jednom, autori iz iste zemlje. Naslici 2. prikazana je pojavnost država prebivališta autora.
Analiziramo li pojavnost pojedine države, možemo uočiti dominaciju Tajvana, nakon čega slijede Vijetnam i Indonezija. I u rijetkim prethodnim istraživanjima (Gligora Marković, Jakupović, Kovačić, 2014.) može se uočiti dominacija zemalja iz Azije. Jedan je od mogućih razloga razvijena industrija digitalne tehnologije u odnosu na zemlje zapadnog svijeta.
U izradi ovog 21 rada sudjelovalo je ukupno 77 autora, odnosno 3,666 autora po radu, što govori u prilog složenosti teme (pretrage) i potrebe angažmana većeg broja znanstvenika u njihovoj izradi. Svi autori kao afilijaciju navode sveučilište ili visoke škole.
Ukupno je korišteno 952 izvora u izradi 21 članka, što je u prosjeku 47,6 izvora po radu, a medijan broja izvora po članku iznosi 39.
Naslici 3. prikazana je relativnim brojem zastupljenost publikacije objave članka. U časopisima je objavljeno 20 radova, a u zborniku konferencije 1 rad. S obzirom na to koje su baze bile uključene u istraživanje, rezultat je očekivan jer te baze indeksiraju više časopisa nego zbornika konferencija.
U nastavku slijedi kvalitativna analiza korištenja metode ANP opisane u radovima, a dobivena pretragom baza SCOPUS i WOS. U 2 rada (Yu et al., 2020.;Yen et al. 2015.) metoda ANP uopće se ne spominje, što daje razlog za razmišljanje na koji način baze izvršavaju pretragu radova koje indeksiraju te koliko ključne riječi stvarno odražavaju sadržaj radova. U radovima ključne riječi definiraju autori, ali i baze same imaju dodatne ključne riječi kojima se opisuju radovi.
U preostalih 19 radova metoda ANP korištena je u istraživačkom procesu, međutim ni u jednom od radova navedena metoda nije ugrađena u sam sustav kao mehanizam za donošenje nekih odluka već je na različite načine upotrijebljena tijekom opisanih istraživanja.
Gotovo polovica autora u svojim radovima spominju metodu ANP u kontekstu metoda višekriterijskog odlučivanja posebno u usporedbi s metodom AHP (engl. Analytic Hierarcy Process), kojoj je metoda ANP nadogradnja na način da se u odlučivanju umjesto hijerarhijske strukture klastera i pripadajućih čvorova karakterističnih za metodu AHP koristi mrežna struktura karakteristična za ANP (Hsieh et al., 2012.;Hu, 2016.;Naveed et al., 2019.;Alzubi et al., 2018.;Kustiyahningsih et al., 2020.;Kustiyahningsihet al., 2018.;Stević et al., 2018.;Idrees et al., 2019.).
Tako autori Rahmanita et al. (2018.), Yang et al. (2012.), Etaati et al. (2011.) i Abdullateef et al. (2016.) metodu ANP koriste u svrhu procjene kvalitete sustava ili nekih njegovih dijelova kako bi identificirali ili odredili težinske faktore parametara koji opisuju kvalitetu sustava te na temelju toga donijeli odluku o daljnjem upravljanju sustavom.
Neki od autora u svojim radovima koriste metodu ANP u svrhu identifikacije parametara potrebnih za izgradnju sustava za e-učenje (Yang et al., 2018.;Huynh, 2020.;Nguyen, 2020.) dok rijetki koriste za evaluaciju edukativnih mrežnih sjedišta (Kabak, 2017). Ostali autori, npr. Chuang (2015.), koriste metodu ANP u istraživanju parametara vezanih uz bihevioralnu znanost, čiji se rezultati mogu koristiti u različitim sustavima koji uključuju ljude kao korisnike, odnosno kod procjena sljedivosti informacija u sustavima na primjeru ponašanja potrošača u sustavu (Chen, 2012.).
4. ZAKLJUČAK
Provedeno istraživanje obuhvatilo je najrelevantnije znanstvene baze podataka – WOS i SCOPUS. Pretraga je izvršena s pojmovima koji obuhvaćaju puni naziv metode ANP (engl. Analytic Network Process) i pojmom sustavi za e-učenje (engl. E-learning system) kao pojmom koji obuhvaća različite vrste sustava za učenje poput hipermedijskih, prilagodljivih, inteligentnih itd. Rezultati su pokazali da je najviše radova objavljeno zadnjih godina (2018. i 2020.), što je s obzirom na razvoj tehnologije i očekivano. Najveći je broj autora radova iz država Azije (Tajvan), što je u skladu s prethodnim istraživanjima. Neočekivan je dio što metoda ANP nije ugrađena ni u jedan sustav za e-učenje. Mogući nastavak budućeg istraživanja jest da se proširi broj baza za pretragu i na baze koje su, prema Pravilniku za izbor u znanstvena zvanja (2017.), u rangu A2 radova, odnosno da se pretražuju i radovi koji nisu dostupni u otvorenom pristupu s obzirom na to da smo upoznati s činjenicom da je trošak objave rada u časopisima koji su indeksirani u relevantnim bazama najčešće izuzetno visok. Osim povećanja broja baza u planu je uključiti i veći broj ključnih riječi za pretragu s obzirom na to da ovako dva opća pojma korištena u istraživanju nisu baš polučila očekivani rezultat.
*Ovaj rad nastao je u okviru projekta „SIMON: Inteligentni sustav za automatsku selekciju algoritama strojnog učenja u društvenim znanostima“ Hrvatske zaklade za znanost, xxxxxx tu dolazi broj projekta.