Izvorni znanstveni članak

Stvaranje i evolucija

Ivan Kešina ; Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Splitu, Split, Hrvatska

Sažetak

U ovom radu autor istražuje odnos između vjere u božansko stvaranje svijeta, života, živih oblika i čovjeka i teorije evolucije s teološko-filozofskog i prirodoslovnog stajališta.
U prvom poglavlju analizira se teološko vjerovanje u Božje stvaranje svijeta. Imajući u vidu prvu i drugu glavu Knjige Postanka o stvaranju svijeta, živih bića i čovjeka u njemu, autor upozorava da izvješće o stvaranju nije reportaža izvjestitelja s mjesta događaja, već je to govor ljudima o Bogu, dakle o nečemu neizrecivom, te se odijeva u stil, književne oblike, usporedbe, metafore, slike svijeta. Autor upozorava na tradicionalnu definiciju stvaranja prema kojoj je stvaranje proizvodnja stvari iz ništa nje same i podloge. Dakle, stvarajući Bog proizvodi stvari bez promjena, a biti stvoren u stvorenju predstavlja samo egzistencijalni odnos ovisnosti prema Stvoritelju kao prema počelu svojega bitka.
U drugom dijelu govori se o teoriji evolucije koju možemo promatrati kao jedan proces u dva koraka: prvi korak očituje se u stvaranju genetičke varijabilnosti putem mutacija, rekombinacija, itd., što je uglavnom stvar slučaja, dok se drugi korak sastoji u sređivanju nastale varijabilnosti posredstvom prirodnog odabiranja ili selekcije. Na taj način bi slučaj i nužnost predstavljali razvoj svijeta. Upravo će spominjanje slučaja u evoluciji dovesti do mnogih polemika i odbijanja ... U ovom dijelu analizira se i ideološka zloupotreba teorije evolucije s kojom je započeo E. Haeckel, a nastavili mnogi drugi: Feuerbach, Mane, Engels... Veličanje borbe za opstanak i prirodnog odabiranja pretvorilo se u političkom svijetu u tri najveća zla dvadesetog stoljeća koja su zahvatila čovječanstvo: nacizam, fašizam i komunizam.
Kao primjer ideologiziranja teorije evolucije među znanstvenicima, autor iznosi mišljenja J. Monoda, koji kao biolog odbija svaku transcendenciju. Sasvim suprotstavljeno stajalište Monodovom mišljenju zastupa fundamentalistički kreacionizam, koji odbija mogućnost bilo kakve evolucije, koja je, navodno, u suprotnosti s onim što piše u prvoj i drugoj glavi Knjige Postanka. Suvremena verzija ovog mišljenja je Intelligent Design teorija.
U trećem poglavlju analizira se odnos crkvenog učiteljstva prema stvaranju i evoluciji, s naglaskom na encikliku Pija XII. Humani generis, naučavanje Drugoga vatikanskog koncila, te osobito naučavanje pape Ivana Pavla II. Nadalje, istražuju se razmišljanja nekih teologa o odnosu stvaranja i evolucije, osobito K. Rahnera i V. Bajsića. U daljnjem tekstu članka ukazuje se i na smjernice za teologe i pastoralne djelatnike, a koje su povezane s problematikom evolucionizma.
Može se reći da filozofsko-teološko i prirodoslovno shvaćanje stvaranja i evolucije nije međusobno suprotstavljeno, nego je riječ o dvjema različitim razinama gledanja stvarnosti, a njihovi iskazi se ne isključuju. I jedno i drugo je ispravno, a istina istini ne može protusloviti.

Ključne riječi

stvaranje; evolucija; teologija; filozofija; prirodne znanosti; slučajnost i nužnost; Intelligent Design; creatio continua

Hrčak ID:

23998

URI

https://hrcak.srce.hr/23998

Datum izdavanja:

30.8.2006.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 13.462 *