Pregledni rad
Izazovi migracija za europsku demokraciju
Pavo Barišić
orcid.org/0000-0002-2731-1488
; Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Sažetak
Pitanje migracija postalo je prvorazredan politički problem. U tom svjetlu mogu
se promatrati izazovi koji se pojavljuju danas pred liberalnom demokracijom, poglavito u
Europi. Mogu se slične pojave demokratskih prijepora zamijetiti u Americi. Nedemokratske zemlje imaju drukčiju situaciju. Ne moraju se na isti način nositi s otporima javnoga
mnijenja. Stoga migracije nameću nova prestrojavanja u demokratskoj politici i zasjenjuju neke starije političke podjele i napetosti.
Ovaj članak razmatra ključne političke promjene paradigmi koje potiču i otvaraju migracije u demokratski uređenim društvima u Europi. Polazi od činjenice da je
Europa postala najveće utočište migranata u svijetu. S 10,4 % migranata trostruko nadmašuje svjetski prosjek od 3,5% migranata. Svaki treći migrant živi u Europi, a od 1990.
do 2017. udio migranata sa 6,8% povećao se na 10,4 %. Prikazuje se, nadalje, utjecaj
globalizacije na povećanje ekonomskih migracija. Od 2010. politika u Europi napušta do
tada poželjni model multikulturalizma i okreće se pojmu interkulturalnosti. U kratkom
razdoblju doživjele su uzlet političke stranke koje su se služile antiimigrantskim stavovima. Članak donosi osvrte posebice na stanje u Ujedinjenoj Kraljevini, Francuskoj, Njemačkoj, Italiji, Nizozemskoj te u sjevernoj, srednjoj i istočnoj Europi.
Poruka je građana da su migracije preozbiljno i nadasve zapaljivo političko pitanje te da se antiimigrantsko raspoloženje u europskim društvima politički radikaliziralo. U taj prostor snažno su zakoračile i iskoristile ga ponajviše političke snage koje zagovaraju radikalnija rješenja. Ni stranke tzv. „mainstream“ orijentacije ne podcjenjuju i ne
ignoriraju više pitanje ilegalnih migracija. Ono sve više ulazi i u obvezni korpus njihovih
programa. Naposljetku, pitanje migracija nametnulo se kao jedan od ključnih izazovakoji će imati utjecaja na budućnost europskoga ujedinjenja. Ako ga politika uspješno
uredi i riješi, može se očekivati novi zamah napretka. No, ako ga ignorira, prijeti novim
krizama i prijeporima.
Zaključno se ocrtava odgovor na pitanje zašto su migracije - kako dolazne, tako
i odlazne - izazovne za demokraciju. U prvom redu zato što se izazivaju promjene u identitetu puka ili demosa, političke zajednice. A za demokraciju to je vrhovni nositelj vlasti.
To je glavni razlog zašto su građani iznimno osjetljivi prema nesagledivim migracijskim
promjenama. Jer njima se utječe na vrijednosni sustav političke zajednice.
Ključne riječi
migracije; demokracija; Europa; političke stranke; multikulturalizam; interkulturalnost.
Hrčak ID:
259918
URI
Datum izdavanja:
1.7.2020.
Posjeta: 526 *