Izvorni znanstveni članak
Dvije vizije modernog pravaštva: nadbiskup Josip Stadler i Josip Frank
Stjepan Matković
; Hrvatski institut za povijest, Zagreb, Hrvatska
Sažetak
Autor je ukazao na višeslojan odnos između Josipa Franka, prvaka jedne od
pravaških stranaka na političkoj sceni Kraljevine Hrvatske i Slavonije, i vrhbosanskoga nadbiskupa Josipa Stadlera. Taj je odnos bio obilježen proturječnostima i različitim
fazama. Na početku 20. stoljeća Frank je kao predvodnik pravaša okupljenih oko Čiste stranke prava kritički razmatrao Stadlerovu političku djelatnost na području Bosne i
Hercegovine. Prije svega, razlog takvu stajalištu proizlazio je iz oslanjanja na tradiciju
starčevićanske ideologije i pojedine liberalne postavke. Drugi je ležao u koncepciji modernoga pravaštva, koje je, uz prilagodbu suvremenim kretanjima u društvu, značilo nastavak zagovaranja politike zasnovane na načelima hrvatskoga državnog prava u skladu
s prihvaćanjem utjecaja modernizacije društva. U toj se kombinaciji temeljio kao bitan
element neprihvaćanja djelovanja vrhbosanskoga nadbiskupa i kompleksan odnos prema
muslimanima iz Bosne i Hercegovine, koji su trebali biti ključan saveznik u širenju pravaštva na tom području, zbog čega je Frank javno izražavao filomuslimansko raspoloženje i pritom osuđivao navodno prozelitsko djelovanje Stadlera. Do zaokreta u međusobnim odnosima između Franka i Stadlera dolazi nakon pokretanja politike Novoga kursa,
a još naglašenija suradnja započinje u kontekstu austro-ugarske provedbe aneksije Bosne
i Hercegovine. Iz poteza hrvatskih zagovornika Novoga kursa i Hrvatsko-srpske koalicije
proizlazilo je da se Bosna i Hercegovina prepuštaju srpskoj politici kao zona njena djelovanja. Na taj je način došlo i do podjele unutar političkih predstavnika bosanskohercegovačkih Hrvata tako da je jedan dio prihvatio koncepciju Novoga kursa, dok je drugi,
među koje je pripadao i Stadler, odbacivao takav zaokret držeći se načela o vrijednostima
hrvatskoga državnog prava u političkom životu. S druge strane, tad na značenju dobiva
sve snažniji utjecaj kruga oko prijestolonasljednika Franje Ferdinanda, koji je na dnevni red stavio mogućnost trijalističke reforme Austro-Ugarske. U tim je okolnostima došlo
do čvršćega povezivanja između Franka i Stadlera. Prvomu je nakon aneksije i uvođenja
ustavnoga stanja u Bosni i Hercegovini bilo važno pridobiti pouzdanoga saveznika, a i
Stadler je tražio potporu „preko Save“ jer se bez povezivanja nije moglo promišljati o
provedbi postavljenih političkih ciljeva koji su se očitovali u prihvaćanju pravaškoga
programa iz 1894. po kojem se hrvatsko pitanje trebalo riješiti unutar okvira Habsburške
Monarhije. Na taj je način došlo do uspostave čvrstoga savezništva, koje je trajalo sve do
smrti Josipa Franka (1911.), a nastavilo se i kroz suradnju njegovih nasljednika s vrhbosanskim nadbiskupom.
Ključne riječi
nadbiskup Josip Stadler; Josip Frank; Stranka prava; moderno pravaštvo; Habsburška Monarhija
Hrčak ID:
259920
URI
Datum izdavanja:
1.7.2020.
Posjeta: 707 *