Izvorni znanstveni članak
Analiza kalendara ćirilićnog Parmskog zbornika apokrifa u kontekstu štovanja svetaca i praznika u srednjovjekovnoj Bosni
Ema Mazrak
orcid.org/0000-0003-3963-4628
; Akademija likovnih umjetnosti Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo, Bosna i Hercegovina
Sažetak
U tekstu se, s obzirom na složenost vjerske situacije i nedostatnu građu,
problematizira i kontekstualizira jedini otkriveni Kalendar s prostora srednjovjekovne
Bosne (Parmski zbornik apokrifa: Parma, Biblioteca Palatina, Ms. Parm. 1993) putem
komparativnih analiza s liturgijskim kalendarima istočne i zapadne provenijencije.
Uspostavljanje veza između kalendara radilo se u dva smjera: na osnovi zajedničkih
posvećenih dana, kao i na osnovi rijetko prisutnih imena svetaca koji se javljaju samo
u nekolicini rukopisa. Analiza se proširuje i na druge, pisane i slikane, prilično oskudne
domaće izvore, poput dokumenata naših vladara i velikaša (povelja i sl.), testamenta
gosta Radina u kojem se također spominju posvećeni dani, marginalnog zapisa u
Hvalovu zborniku, odabranim glosama Vrutočkog evanđelja te s iluminacijama
srednjovjekovnih rukopisa bosanskog porijekla. U zaključcima do kojih se u ovom
istraživanju došlo iščitava se kako je usprkos mantičkoj namjeni rukopisa Kalendar
tradiran na ovom prostoru i prepisan s liturgijskog kalendara koji je služio kao
predložak, a u većoj ili manjoj mjeri su jasne i njegove veze s domaćim izvorima o
posvećenim danima. Štovanje svetaca i praznika (i bez preciziranih datuma) pokušava
se odrediti u odnosu na Crkvu bosansku i vjerska načela njezinih pripadnika, u vezi
s kojima još nije postignut znanstveni konsenzus. Takav pristup je, između ostalog,
potaknut i zapisom u kronografu Parmskog apokrifnog rukopisa („Hula Krstijam“
1370. g.).
Ključne riječi
kalendar; srednjovjekovna Bosna; sveci; praznici; crkva; matrica.
Hrčak ID:
260351
URI
Datum izdavanja:
15.1.2019.
Posjeta: 618 *