Stručni rad
O biskupima stonskim, trebinjskim i bosanskim u okviru Dubrovačke metropolije do 3o-ih godina 14. stoljeća i staroslavenskoj službi Božjoj u njihovim biskupijama
Milenko Krešić
orcid.org/0000-0001-5745-0254
; Univerzitet u Sarajevu - Katolički bogoslovni fakultet, Sarajevo, Bosna i Hercegovina
Sažetak
Prvi spomen Stonske biskupije nalazimo u aktima Splitskog sabora 928. godine, Trebinjske biskupije u buli pape Benedikta VIII. 1022., a Bosanske biskupije u spisu Provinciale Vetus, u dijelu spisa koji je nastao između 1060. i 1075. godine. Jurisdikcijski prostor Stonske biskupije bila je Humska zemlja (Zahumlje), Trebinjske biskupije „kneževina“ Tribunija te vjerojatno Podgorje, prostor između Nevesinja i Nikšića, a Bosanske biskupije prvotni prostor zemlje Bosne koji se kasnije širio kako se širio i prostor Bosanske Banovine. O biskupima i njihovu djelovanju u biskupijama do sredine 12. stoljeća znamo vrlo malo. Od sredine 12. pa do 30-ih godina 13. stoljeća, kad ovi prostori dolaze na „povijesnu pozornicu“ zbog nestabilnih političkih i crkvenih prilika, vijesti o njima su češće kako u papinskim bulama, tako i u kronikama dubrovačkih kroničara. Stonski biskup Donat je prognan oko 1180. iz svoje biskupije u vrijeme vladavine Miroslava Nemanjića, o trebinjskim biskupima postoje tek sporadične vijesti, dok su nam imena bosanskih biskupa iz toga vremena, koja su bila slavenska, uglavnom poznata. Prevladavajući bogoslužni jezik u spomenutim biskupijama bio je slavenski, a obred rimski uz koji je u manjoj mjeri mogao koegzistirati i bizantski te je vjerojatno zbog rubnosti prostora dolazilo i do njihova miješanja.
Ključne riječi
Stonska biskupija; Trebinjska biskupija; Bosanska biskupija; Dubrovačka metropolija; biskupi i njihovo djelovanje; staroslavensko bogoslužje.
Hrčak ID:
260840
URI
Datum izdavanja:
3.7.2016.
Posjeta: 640 *