Suvremena lingvistika, Vol. 47 No. 91, 2021.
Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.22210/suvlin.2021.091.04
Stavovi i percepcije govornika u vezi s očuvanjem fijumanskoga dijalekta
Maša Plešković
; Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Branka Drljača Margić
orcid.org/0000-0002-7617-6606
; Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci
Tihana Kraš
; Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci
Sažetak
U radu su predstavljeni rezultati istraživanja stavova i percepcija govornikā fijumanskoga o očuvanju
toga dijalekta – autohtonoga manjinskog romanskog idioma kojim se govori u Rijeci i okolici. Posebna je
pozornost usmjerena dobi, spolu i stupnju obrazovanja govornikā kao individualnim čimbenicima koji
mogu utjecati na očuvanje ili napuštanje jezika. Očuvanje jezika odnosi se na situacije u kojima se manjinski
jezik rabi u nekim ili svim životnim domenama, dok sve češća uporaba dominantnoga ili većinskoga jezika
nauštrb manjinskoga vodi do njegova napuštanja (Pauwels 2004). Kao mjerni instrument poslužio je
upitnik kojim su se ispitivali stavovi i percepcije o fijumanskome te jezična biografija i razina poznavanja
fijumanskoga govornikā različite dobi, spola i stupnja obrazovanja. Rezultati pokazuju da su dob i u
manjoj mjeri spol i stupanj obrazovanja prediktori samoiskazane uključenosti govornikā fijumanskoga u
njegovo očuvanje, njihovih stavova prema očuvanju te percepcija očuvanja. Drugim riječima, pokazalo se
da samoiskazana uključenost govornikā fijumanskoga u očuvanje toga dijalekta i njihovi pozitivni stavovi
prema tome rastu s dobi i višim stupnjem obrazovanja. S porastom dobi rastu i pozitivne percepcije napora
koji se ulažu u očuvanje fijumanskoga te su te percepcije izraženije kod žena nego kod muškaraca. Rezultati
istraživanja daju uvid u trenutni položaj fijumanskoga dijalekta, onako kako ga vide njegovi govornici, te
upućuju istovremeno na tendenciju očuvanja jezika i tendenciju njegova napuštanja. Očuvanju fijumanskoga
doprinijelo bi podizanje svijesti o važnosti njegova očuvanja, višejezičnosti, njegovanja manjinskih kultura
i jezika te jezične i kulturalne raznolikosti općenito, i to od najranije dobi i najniže razine obrazovanja.
Institucije talijanske nacionalne manjine u Rijeci, kao što su vrtići, škole, kazalište i mediji, trebale bi
kontinuirano nuditi sadržaje i aktivnosti na fijumanskome i u njih uključivati sve članove zajednice.
Ključne riječi
fijumanski dijalekt; stavovi; percepcije; očuvanje jezika; napuštanje jezika
Hrčak ID:
261015
URI
Datum izdavanja:
27.7.2021.
Posjeta: 2.259 *