Medicina, Vol. 57 No. 3, 2021.
Stručni rad
https://doi.org/10.21860/medflum2021_261189
Utjecaj majčinih i fetalnih faktora na uspješnost medikamentozne indukcije poroda
Mirta Kadivnik
orcid.org/0000-0003-3005-4571
; Department of Obstetrics and Gynaecology, Faculty of Medicine, J. J. Strossmayer University, Osijek, Croatia
Iva Milić Vranješ
; Department of Obstetrics and Gynaecology, Faculty of Medicine, J. J. Strossmayer University, Osijek, Croatia
Maja Košuta Petrović
; Department of Obstetrics and Gynaecology, University Hospital Centre Osijek, Osijek, Croatia
Andrea Teodosić
; Department of Obstetrics and Gynaecology, County Hospital Našice, Našice, Croatia
Gordana Lončar
; Department of Obstetrics and Gynaecology, County Hospital Slavonski Brod, Slavonski Brod, Croatia
Kristina Kralik
orcid.org/0000-0002-4481-6365
; Department of Medical Statistics and Informatics, Faculty of Medicine, J. J. Strossmayer University, Osijek, Croatia
Sažetak
Indukcija poroda postupak je kojim mehaničkim ili farmakološkim putem pokušavamo potaknuti porod. Postotak induciranih porođaja u svijetu mjeri se od 1,4 do čak 32 % od ukupnog broja poroda. Cilj je ovog preglednog rada prikazati broj medikamentozno induciranih poroda u razdoblju od 2012. do 2019. godine na Klinici za ginekologiju Kliničkog bolničkog centra u Osijeku, prikazati uspješnost medikamentozne indukcije poroda te koji od materničnih i/ili fetalnih faktora mogu utjecati na uspjeh indukcije poroda. Materijali i metode: Koristili smo podatke iz rađaonskog protokola Klinike za ginekologiju i porodništvo Kliničkog bolničkog centra u Osijeku. U istraživanje smo uključili 2361 ispitanicu čiji su porodi inducirani medikamentozno. Statistički smo obradili podatke o vrsti indukcije poroda, indikacijama za indukciju poroda te načinu poroda nakon indukcije. Koristili smo χ2 test, Mann Whitney U test, Fisherov egzaktni test, Kruskal Wallis test (Pot Hoc Conover) te model univarijantne i multivarijantne logističke regresije. Rezultati: Postotak indukcija bio je 13,8 %. U 81 % slučajeva porod je dovršen vaginalnim putem, dok je u 19 % slučajeva dovršen carskim rezom. Utvrdili smo da je čimbenik rizika za carski rez nakon indukcije poroda dijagnoza mekonijske plodove vode, dok su čimbenici koji smanjuju vjerojatnost carskog reza – dob majke od 25 do 35 godina, trudnice koje su rodile žensko dijete te trudnice koje su do sada već rađale. Modelom multivarijantne statističke regresije utvrdilo se da žene u dobi iznad 36 godina imaju 1,58 puta veću šansu za carski rez u odnosu na mlađe, a one s prisutnom dijagnozom mekonijske plodove vode 1,47 puta veću šansu za carski rez u odnosu na one koje nemaju navedenu dijagnozu. Multiparitet u majke te ženski spol djeteta smanjuju vjerojatnost carskog reza nakon indukcije poroda (redom OR 0.20, P = 0.02 te OR 0.84, P = 0.09). Zaključak: Studija je pokazala da su multiparitet i ženski spol djeteta protektivni faktori za vaginalni porod, dok su dob majke iznad 36 godina te zelena plodna voda nakon indukcije poroda rizični faktori za carski rez.
Ključne riječi
carski rez; inducirani porod; oksitocin; prostaglandini
Hrčak ID:
261189
URI
Datum izdavanja:
1.9.2021.
Posjeta: 1.002 *