Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.5513/JCEA01/22.3.3176
Određivanje pogodnosti poljoprivrednog zemljišta za uzgoj kukuruza (Zea mays L.) primjenom višerazinske GIS multikriterijske analize u kontinentalnoj Hrvatskoj
Dorijan RADOČAJ
orcid.org/0000-0002-7151-7862
; Josip Juraj Strossmayer University of Osijek, Faculty of Agrobiotechnical Sciences Osijek, Vladimira Preloga 1, 31000 Osijek, Croatia
Mladen JURIŠIĆ
; Josip Juraj Strossmayer University of Osijek, Faculty of Agrobiotechnical Sciences Osijek, Vladimira Preloga 1, 31000 Osijek, Croatia
Ivan PLAŠČAK
; Josip Juraj Strossmayer University of Osijek, Faculty of Agrobiotechnical Sciences Osijek, Vladimira Preloga 1, 31000 Osijek, Croatia
Željko BARAČ
; Josip Juraj Strossmayer University of Osijek, Faculty of Agrobiotechnical Sciences Osijek, Vladimira Preloga 1, 31000 Osijek, Croatia
Domagoj ZIMMER
; Josip Juraj Strossmayer University of Osijek, Faculty of Agrobiotechnical Sciences Osijek, Vladimira Preloga 1, 31000 Osijek, Croatia
Sažetak
Prethodna istraživanja u kontinentalnoj Hrvatskoj pokazala su da su razine pogodnosti poljoprivrednog zemljišta vrlo promjenjive i da bi se postojeći prirodni resursi mogli iskoristiti na bolji način. Da bi se prevladalo ovo pitanje, predložena je i evaluirana metoda višerazinske GIS multikriterijske analize temeljena na analitičkom hijerarhijskom procesu (AHP) za utvrđivanje pogodnosti poljoprivrednog zemljišta za uzgoj kukuruza. Istraživanje je temeljeno na besplatnim prostornim podacima i besplatnom GIS softveru otvorenog koda s prostornom razlučivost od 250 m. Kriteriji temperature zraka, oborina, tla i topografije modelirani su višerazinskim pristupom kako bi se izbjegla nedosljednost u usporedbi parova kriterija. Indeks pogodnosti područja za uzgoj kukuruza (MSI) izračunat je primjenom težinske linearne kombinacije, pri čemu veće vrijednosti proporcionalno ukazuju na veću pogodnost. Prema rezultatima AHP metode, omjer konzistencije težina bio je niži od granične vrijednosti (0,042 <0,100). Vrsta tla i srednja temperatura zraka u lipnju najviše su utjecali na rezultat pogodnosti, s 14,3%, odnosno 13,6% utjecaja. Najveće MSI vrijednosti postignute su uz rijeku Savu, posebno u okolici Siska i Nove Gradiške, rezultirajući s 3,9 of mogućih 5,0. Analiza osjetljivosti kriterija ukazala je da su podaci o oborinama u svibnju, srpnju i kolovozu bili posebno utjecajni u kontinentalnoj Hrvatskoj, dok je srednja temperatura zraka u rujnu imala vrlo nisku varijabilnost pogodnosti i najmanje je utjecala na izračunate MSI vrijednosti.
Ključne riječi
AHP; programi otvorenog koda; analiza osjetljivosti; upravljanje zemljištem; kukuruz
Hrčak ID:
262601
URI
Datum izdavanja:
19.9.2021.
Posjeta: 579 *