Stručni rad

Tragovi prapovijesnog staništa i nekropole u špilji Crno jezero na poluotoku Pelješcu

Domagoj Perkić orcid.org/0000-0002-3815-9346 ; Speleološki klub Ursus spelaeus, Karlovac

Sažetak

Špilja Crno jezero nalazi se na poluotoku Pelješcu, oko 700 m sjeverno do sjeveroistočno od Metohije, zaselka naselja Ponikve, neposredno ispod jednog od vrhova Ilina brda (kota 493). Rad donosi rezultate arheološkog rekognosciranja i prikupljanja površinskih arheoloških nalaza iz 2011. i 2016. godine te provođenja radiokarbonskih 14C analiza na tri uzorka ljudskih kostiju.
Arheološki lokalitet prostire se na području Ulazne dvorane i Dvorane 1, do tridesetak metara od ulaza. U Dvorani 1, uz njene istočne i zapadne rubove, vidljivo je 5 suhozida (podzida), građenih vjerojatno u namjeri sprečavanja erozije i dobivanja relativno zaravnjenih prostora u špilji.
Temeljem površinskih nalaza ulomaka keramičkih posuda (prapovijesna, grčka i helenistička keramika), kao i uže datiranih ljudskih kostiju, za sada, možemo zaključiti kako su ulazni dijelovi špilje kao i prostor Dvorane 1, barem od početka brončanoga do početka željeznog doba korišteni kao izvjesni oblik staništa: zbijeg uslijed konfliktnih razdoblja, vremenskih (ne)prilika ili kao sezonsko stanište. Dio Dvorane 1, zasigurno dio uz zapadne rubove i suhozid, očigledno je tijekom prvih faza starijega željeznog doba (8. – 6. st. pr. Kr.) korišten kao nekropola. O tome nam svjedoče dva uzorka kostiju ljudske glave (mandibula i kalota) radiokarbonskom 14C analizom datirani u navedeno razdoblje. Sudeći po široj rasprostranjenosti i brojnošću drugih ljudskih koštanih ulomaka, ovdje je riječ o ukopu više individua. Prema arheološkim nalazima i njihovim usporedbama s ostalim lokalitetima vidljiva je sličnost u oblikovno tipološkim karakteristikama lončarske proizvodnje sa širim obalnim i zaobalnim prostorom. Kasnije, tijekom mlađeg željeznog doba, isti dijelovi špilje opet se koriste. Međutim, trenutno ne možemo znati da li kao kontinuitet nekropole ili ponovno kao stanište, ili čak i svetište. Činjenica da ulomci crnoglaziranog skifosa i crvenobojane keramike u to vrijeme predstavljaju najvrjedniju, najskupocjeniju i importiranu robu možda ipak sugerira sakralnu ili sepulkralnu upotrebu prostora. U to vrijeme primjetni su kontakti s naprednijom grčkom civilizacijom, odakle dolazi skupocjena i vrijedna roba, kao posljedica trgovine ili gusarskog plijena.Ponovno korištenje špilje utvrđeno je tek u kasnom srednjem vijeku – 13. st. Tada je, iz nama nepoznatih razloga, veći broj individua položen na površinu u dubljim, izuzetno teško dostupnim, dijelovima špilje, za što potvrdu opet imamo u radiokarbonskoj analizi uzorka ljudske kosti. No, ovaj put, uz skeletne ostatke nisu pronađeni bilo kakvi drugi arheološki nalazi.
Predstojeća istraživanja zasigurno bi detaljnije razjasnila vrijeme i namjenu špilje u pojedinim razdobljima te odnose s ostalima arheološkim lokalitetima u neposrednoj okolici, prije svega u odnosu na obližnju gomilu na vrhu brda.

Ključne riječi

Pelješac, špilja, stanište, nekropola, brončano i željezno doba, helenizam

Hrčak ID:

262743

URI

https://hrcak.srce.hr/262743

Datum izdavanja:

8.9.2021.

Posjeta: 753 *