Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.17794/rgn.2021.4.4
PODMORSKA TEKTONSKA GEOMORFOLOGIJA PLINIJSKOGA I HELENSKOGA JARKA KAO ODRAZ GEOLOŠKE EVOLUCIJE JUŽNE GRČKE
Polina Lemenkova
orcid.org/0000-0002-5759-1089
; Schmidt Institute of Physics of the Earth, Russian Academy of Sciences. Department of Natural Disasters, Anthropogenic Hazards and Seismicity of the Earth. Laboratory of Regional Geophysics and Natural Disasters (Nr. 303). Bolshaya Gruzinskaya St, 10, Bld. 1, Moscow, 123995, Russian Federation.
Sažetak
Mapiranje geomorfologije morskoga dna složen je zadatak koji zahtijeva integraciju naprednih kartografskih tehnologija i prostornih podataka visoke rezolucije. Ovaj rad donosi usporednu geomorfološku analizu Helenskoga i Plinijskoga jarka smještenih u istočnome Sredozemlju, na jugu Grčke. Te su strukture nastale kao rezultat podvlačenja tektonske ploče, tj. kretanja afričke i arapske ploče prema sjeveru, usložnjenoga regionalnim geološkim postavkama poput aktivnih rasjeda i potresa, što je rezultiralo njihovim različitim geomorfološkim oblicima i batimetrijom. Prikazano je njihovo napredno kartiranje primjenom alata Generic Mapping Tools (GMT), koji koriste programske skripte. Karte se temelje na visokokvalitetnim topografskim, geološkim i geofizičkim podatcima, kao što su GEBCO, EGM96, geoid te gravitacijsko polje na razini mora. GMT se nadovezuje na module koji se koriste za obradu podataka. Područje je podijeljeno skriptom grdcut, a na temelju podataka iz zbirke apstraktnih geoprostornih podataka (GDAL) (skripta gdalinfo), te je na kraju vizualizirano (skripta grdimage). Dva dijela jarka oblikovana su u različitim geološkim i geofizičkim postavkama te su uspoređeni njihovi reprezentativni presjeci. Kao rezultat automatizirane digitalizacije, prostorne interpolacije i sekvencijalnoga agregiranja GMT kodova predstavljeni su segmenti presjeka. Helenski jarak (jonski segment) ima asimetričan jednostrani oblik, nagiba 56,8° na sjeveroistočnoj i 7° na jugozapadnoj strani. Plinijski je jarak simetričniji, nagiba 42,14° na SZ i 26,66° na JI boku. Plinijski jarak ima jasno izraženo tjeme od –2600 do –2800 m, a najreprezentativniji su podatci na –5000 do –6000 m. Helenski jarak ima bimodalnu distribuciju podataka s dvama tjemenima, a najčešće su dubine od –3200 do –3400 m. Taj je jarak dublji. Histogram prikazuje okupljanje podataka od –3200 do –3400 m, dok Plinijski (135 uzoraka) prikazuje maksimalne vrijednosti od –2600 do –2800 m (310 uzoraka). Osim toga, 105 uzoraka Helenskoga jarka ima dubine veće od –4000 m, dok je u istome intervalu za Plinijski zabilježeno samo 20 uzoraka. Članak doprinosi geomorfološkim studijama regije istočnoga Sredozemnog mora općenito i regionalnomu mapiranju morskoga dna, posebno Helenskoga i Plinijskoga jarka.
Ključne riječi
geofizika; generički alati za kartiranje; Helenski jarak; kartografija; geologija
Hrčak ID:
262840
URI
Datum izdavanja:
21.9.2021.
Posjeta: 1.752 *