Mjera : Mjera, Vol. 1 No. 1, 2019.
Esej
Ranjeno brdo
Maja Nodari
orcid.org/0000-0002-6322-9684
Sažetak
Tekst tematizira recentne prostorne promjene u dubrovačkoj uvali poluotoka Lapad.
Zapadni dio pitoresknog i dubokog zaljeva u središtu je zanimanja i motrišta, u odnosu na istočni i središnji dio. Studija je to stanja i nastajanja nekog novog krajolika u rasponu od idile do kaosa.
Prirodni i kulturno povijesni kontekst Sumratinske, Lapadske uvale taloži se uvažavanjem konfiguracije i karaktera prostora još od srednjovjekovlja, temeljeći je na iznimnoj dubrovačkoj ladanjskoj kulturi. U gotovo arkadijski negdašnji lapadski ambijent, nagrnule su nagle preobrazbe novoga vremena, šezdesetih godina 20. stoljeća. Od tog vremena na ovamo taj dubrovački predio doživio je intenzivnu i u velikom dijelu neplaniranu izgradnju, nerijetko neprilagođenih oblikovnih kriterija i veliki demografski rast. Primjeri Vile Elite i kompleksa Jakšić, te rezidencijalna i turistička izgradnja međuraća kao primjeri dobre prakse pokazuju kako je moguće zatečeni krajobraz tretirati kao integralni dio rješenja. Nekontrolirana i ubrzana turistifikacija 21. stoljeća negira i brutalno dokida postojeći kulturni krajolik, mjeru, proporciju i sklad predjela, a primjer „ranjenog brda“ drastično svjedoči o nasrtaju na urbani krajolik koji postaje gola sfera potrošnje, izazivajući promjenu slike mjesta, udar na identitetske krajobrazne posebnosti dubrovačkoga kraja.
Ključne riječi
Lapadska uvala; turistička izgradnja; negiranje kultiviranog krajolika; izgubljena mjera i proporcija; krajobraz je baština
Hrčak ID:
264077
URI
Datum izdavanja:
31.1.2019.
Posjeta: 332 *