Šumarski list, Vol. 145 No. 9-10, 2021.
Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.31298/sl.145.9-10.3
Prostorna analiza tala i utjecaj na produktivnost u gospodarskoj jedinici Mužljanski rit
Zoran Galić
orcid.org/0000-0002-0748-9203
; University of Novi Sad – Institute of Lowland Forestry and Environment, Novi Sad, Serbia
Alen Kiš
; Institute for Nature Conservation of Vojvodina Province (INCVP), Novi Sad, Serbia
Radenko Ponjarac
; Public Enterprise Vojvodinasume, Petrovaradin, Serbia
Miljan Samardžić
; University of Novi Sad – Institute of Lowland Forestry and Environment, Novi Sad, Serbia
Anđelina Gavranović
; Croatian Forest Research Institute, Jastrebarsko, Croatia
Zoran Novačić
; University of Novi Sad – Institute of Lowland Forestry and Environment, Novi Sad, Serbia
Irina V. Andreeva
; Russian Timiryazev State Agrarian University, Moscow, Russia
Sažetak
Razumijevanje produktivnosti drveća u gospodarskim jedinicama vezano je za poznavanje više stanišnih čimbenika. U radu se prikazuju istraživanja s obzirom na rasprostranjenost tala, dajući im veću važnost u odnosu na izbor klona, vodni režim, klimatske ekstreme, kao i postupak obnove nasada. Opravdanost navedenog pristupa je vezana za više provedenih istraživanja, u kojima je jedan od osnovnih čimbenika tip tla, a s njime i odgovarajuća vrsta drveća.
Pregled prostorne rasprostranjenosti tala omogućeno je razvojem programskih paketa za prostornu analizu geoinformacijskih podataka. U radu je prikazana analiza prostorne raspodjele tala i produktivnosti nasada Populus x euramericana I-214 gospodarske jedinice (GJ) Mužljanski Rit. Definiranju rasprostranjenosti tala u GJ Mužlјanski rit prethodila je izrada modela terena. Model terena napravljen je na bazi osnovne državne karte (R 1:5000) za definiranje mikrorelјefa. Svaka poznata točka je osim vrijednosti na x i y osi, dobila vrijednost i na z osi. U programskom paketu ArcGIS je izvršena interpolacija, a rezultat je 3D model terena u GJ Mužljanski rit na površini od približno 1820 ha. Na ovaj način je omogućena analizirati ekvidistance na 10 cm na prostoru gospodarske jedinice. Prostornom analizom su prema Klasifikaciji zemlјišta Jugoslavije (Škorić i sur., 1985) determinirani različiti tipovi i niže sistematske jedinice tala. Prethodno navedena klasifikacija je nadopunjena podjelom na fiziološki aktivnu dubinu profila prema Wildeu (1940), zbog pretpostavljene različite produktivnosti tala ovisno o vrsti stabala koja će se tamo uzgajati. Postupak je na ovaj način definirao područja niza i greda na prostoru čitave GJ, te je poslužio kao osnova za daljnje analize. Mrežom pedoloških profila su definirani tipovi tala. Rezultati istraživanja ukazuju da je pokrov tla u istraživanoj GJ heterogen, te su kao tipovi tla determinirani euglej i humoglej. Podjela na niže sistematske jedinice kod eugleja je vezana za fiziološki aktivnu dubinu profila i to na α, β ili β/γ glej (ograničavajući čimbenik je stagnacija podzemne vode u profilu). Posljedica je 18,43% nasada Populus x euramericana I-214 koji se nalazi na dvije ili više različitih vrsta sustavnih jedinica tala, unutar istog odsjeka, u dijelu šume koja tvori glavnu prostornu jedinicu sa sličnom ekologijom. Povećanje ili smanjenje udjela sustavne jedinice tla dovodi do postizanja različite produktivnosti. U radu je utvrđena potreba podjele eugleja kao tipa tla na niže sistematske jedinice. Rezultati istraživanja ukazuju da trendovi povećanja udjela α i β-gleja u tlu, kao
i humogleja, utječu na smanjenje prinosa nasada Populus x euramericana I-214, dok udio β/γ-gleja (u statističkoj značajnosti od 0,3745) pozitivno korelira s volumenom nasada Populus x euramericana I-214. Iz rezultata je također vidljivo da je mali udio α gleja (do 10%) dovoljan po površini odsjeka da bi doveo do smanjenja produktivnosti nasada Populus x euramericana I-214, dok je taj udio kod β-gleja nešto veći te ne bi trebao prelaziti 20%, odnosno najviše 30%.
Nasadi Populus x euramericana I-214 prostorno su koncentrirani, što ukazuje na alternativnu ekonomski održivu podjelu na temelju karakteristika tala uz izbor odgovarajuće vrste drveća. Na području niza je u najvećoj mjeri zastupljen euglej (fiziološki α i β glej) i potrebno ih je izbjegavati, budući da i mali udio navedenih sustavnih jedinica zemljišta bitno utječe na produktivnost, a posljedično i na sortimentne strukture nasada Populus x euramericana I-214. U najvećem broju slučajeva, kao zamjenska vrsta na humoglejevima i fiziološki plićim sustavnim jedinicama bio bi hrast lužnjak kao stabilna i vitalna vrsta. Na osnovi prostornog rasprostranjenja tala to se vrlo jasno može definirati, a u konačnici se i ispunjavaju ostale funkcije šuma.
Ključne riječi
Hrčak ID:
264658
URI
Datum izdavanja:
31.10.2021.
Posjeta: 813 *