Skip to the main content

Preliminary communication

Financiranje deficita tekućeg računa u novim članicama EU i Hrvatskoj

Radmila Jovančević ; Faculty of Economics, University of Rijeka, Rijeka, Croatia


Full text: english pdf 177 Kb

page 69-91

downloads: 1.157

cite


Abstract

Rezultati istraživanja potvrđuju hipotezu da su nove članice EU s elativno nižomrazinom BDP-a po stanovniku u odnosu na prosjek EU ostvarivale brži ekonomski rast. Takve tendencije i sveukupna konvergencija u novim članicama bila je u velikoj mjeri potpomognuta značajnim priljevom inozemnog kapitala. Zemlje koje su imale veći priljev direktnih inozemnih investicija ujedno su bile zemlje koje su ostvarile najveće stope rasta BDP-a, koji je bio potican privatnom potrošnjom i investicijama (Estonija, Latvija, Litva i Rumunjska). Unatoč visokim stopama rasta bruto domaćeg proizvoda u novim članicama EU, deficit tekuće bilance plaćanja zadržao se na visokoj razini, tako da niti značajni iznosi priljeva
inozemnog kapitala nisu bili dostatni za pokriće defi cita u mnogim novim članicama EU. Stoga se pokazalo da je uspješna konvergencija bila popraćena s vanjskom neravnotežom. U mnogim novim članicama stopa rasta defi cita tekućeg računa bila je viša od stope rasta bruto domaćeg proizvoda. Stope rasta BDP-a tih tranzicijskih zemalja ne mogu se objasniti samo volumenom priljeva inozemnog kapitala, već su one u značajnoj mjeri pod utjecajem učinka veće produktivnosti rada, nižeg učinka zaposlenosti, izdataka za istraživanje i razvoj kao i razvoja poduzetništva. Rastući priljev kapitala rezultirao je u povećanom vanjskom zaduženju u mnogim novim članicama. Zaduženje je u nekim novim članicama već dostiglo kritičnu točku, prešavši 80% (npr. u Estoniji, Mađarskoj, Latviji i Hrvatskoj) što se smatra gornjom granicom zaduženosti, dok se Slovenija i Bugarska ubrzano približavaju toj granici. Iz navedenog slijedi zaključak da će se budući rast BDP-a većine zemalja morati oslanjati više na domaću štednju, tako da će nacionalna investicijska politika imati značajni utjecaj na rast BDP-a, bez obzira na raspoložive fondove Europske unije.

Keywords

Konvergencija; tranzicija; rast produktivnosti; investicijske politike; vanjski rizik; vanjski dug

Hrčak ID:

24484

URI

https://hrcak.srce.hr/24484

Publication date:

19.6.2008.

Article data in other languages: english

Visits: 2.504 *