Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

https://doi.org/10.5513/JCEA01/22.4.3267

Promjene u fizikalnim svojstvima tla nakon zarastanja livadnih pašnjaka sukcesijskim travama

Antun JELINČIĆ ; Ćire Truhelke 15, 10000 Zagreb, Croatia
Dora SERTIĆ ; Prozorska 33, 10292 Šenkovec, Croatia
Karla ŽELJKOVIĆ ; Novaki 51b, 47000 Karlovac, Croatia
Ivan MAGDIĆ ; University of Zagreb, Faculty of Agriculture, Department of Soil Science, Svetošimunska cesta 25, 10000 Zagreb, Croatia
Mario SRAKA ; University of Zagreb, Faculty of Agriculture, Department of Soil Science, Svetošimunska cesta 25, 10000 Zagreb, Croatia


Puni tekst: engleski pdf 952 Kb

str. 848-859

preuzimanja: 196

citiraj


Sažetak

U ovom istraživanju analizirane su promjene fizikalnih svojstava tla nakon zapuštanja livadnih pašnjaka s dominacijom vrste Helictotrichon pubescnens, te posljedičnog zarastanja sukcesijskim travama Brachypodium pinnatum i Calamagrostis epigejos. Također, utvrđeno je postoje li linearni odnosi između fizikalnih svojstava tla, dok su rezultati kemijskih analiza korišteni za interpretaciju tih odnosa. Istraživanja su provedena na kalkokambisolu na vapnencu, a tlo je uzorkovano u narušenom i prirodnom stanju. Razlike između fizikalnih svojstava tla analizirane su pomoću Mann-Whitney U testa, a odnosi između fizikalnih svojstava tla analizirani su pomoću jednostavnih linearnih regresija. S obzirom na profile tla, B horizonti sukcesijskih travnjaka pokazali su veću gustoću čvrstih čestica (medijan=2.61 g/cm3) od onih u livadnim pašnjacima (medijan=2.54 g/cm3). A horizonti livadnih pašnjaka bili su jedva 2–3 cm duboki, dok se njihova dubina u sukcesijskim travnjacima produbila i do 25 cm. Iz praktične perspektive, na istoj dubini tla (10–12 cm), tla sukcesijskih travnjaka imala su veći ukupni porozitet (medijan=53,3%) od onoga u tlima livadnih pašnjaka (medijan=45.1%) te manju
volumnu gustoću (medijan=1.18 g/cm3) od one u tlima livadnih pašnjaka (medijan=1.41 g/cm3). Ukupni porozitet i retencijski kapacitet tla za vodu pokazali su pozitivnu međusobnu linearnu povezanost (r2= 0.71, P<0.0001), no oba svojstva su bila negativno linearno povezana s volumnom gustoćom tla (r2=0.98 and r2=0.67, respectively, P<0.0001), što je bila posljedica jakog utjecaja humusa na fizikalna svojstva tla. Ovo istraživanje pokazalo je da prevladavajući tip travnjaka treba uzeti u obzir kod istraživanja fizikalnih svojstava pojedinog tipa tla.

Ključne riječi

sukcesija vegetacije; odnosi tla i vegetacije; kalkokambisol; rotacijska ispaša; promjena načina korištenja zemljišta

Hrčak ID:

268206

URI

https://hrcak.srce.hr/268206

Datum izdavanja:

22.12.2021.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 943 *