Izvorni znanstveni članak

https://doi.org/10.29162/ANAFORA.v8i2.1

Književne anamneze. Bolesti i njihovi tekstualni počeci

Nicolai Glasenapp ; Universität Koblenz-Landau, Deutschland

Sažetak

Književni tekstovi prikazuju bolesti kao dijelove komunikacijske strukture koja tvori samu bolest, pri čemu je glavno pitanje sudjeluje li književnost u procesu koji je moguće opisati kao otklanjanje tabua povezanih s bolešću ili određena tvorba književnih tekstova djelomično sudjeluje u procesu tabuiziranja. Rad analizira književne tekstove Georga Büchnera, Thomasa Manna, Gottfrieda Benna, Franza Kafke, Georga Heyma, Alfreda Döblina i Davida Wagnera u kontekstu njihovih početaka kao uvod u temu bolesti. Posebna pozornost usmjerava se na ono što je izrečeno, kao i ono što nije, što ukazuje na pitanja poznatog i nepoznatog o bolesti. Rad se usredotočuje na središnje kategorije povezane s tvorbom bolesti i njihovim tekstualnim počecima: simboličkim prostorima, uzročnost i sudbinu, djelovanje kao bolest, bolest kao otvorena rana, granice tijela i epistemsko zatvaranje, mjesto i suspenzija bolesti kao dio tumačenja. U konačnici, rad ističe da se bolest ne odvaja od tabua u potpunosti, nego da se koleba između tabuiziranja i otklanjanja tabua. Na taj način književnost pokušava prikazati bolest u cjelini i izbjegava pretjeranu racionalnu perspektivu bolesti koja potiskuje važne aspekte ljudskih subjekata, što se uvelike odražava na povezane teme književnosti, znanja i bolesti.

Ključne riječi

bolest, tabu, otklanjanje tabua, Georg Büchner, Thomas Mann, Gottfried Benn, Franz Kafka, Georg Heym, Alfred Döblin, David Wagner, uzročnost i sudbina, rana, tjelesne granice

Hrčak ID:

269624

URI

https://hrcak.srce.hr/269624

Datum izdavanja:

23.12.2021.

Podaci na drugim jezicima: njemački engleski

Posjeta: 1.927 *