Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

Učinci političkih promjena u Mađarskoj 1989.-1990. na razvoj i treniranje nogometnih talenata

Géza Vincze ; Semmelweis University, Faculty of Physical Education and Sport Science, Budapest, Hungary
Balázs Fügedi ; Berzsenyi College, Department of Sport Science, Szombathely, Hungary
Henriette Dancs ; Berzsenyi College, Department of Sport Science, Szombathely, Hungary
József Bognár ; Semmelweis University, Faculty of Physical Education and Sport Science, Budapest, Hungary


Puni tekst: engleski pdf 188 Kb

verzije

str. 50-60

preuzimanja: 807

citiraj


Sažetak

Uvod
Prezentacija nacionalnih sportskih politika i odgovarajuće promišljanje mogućih pravaca razvoja te njihova sustavna usporedba zajedno mogu biti uistinu dovoljno snažni temelji za razumijevanje sadašnjeg stanja sporta u različitim državama. Čak ni u razvijenijim zemljama ne postoje vladine sportske strategije, politike ni koncepti koje bi zainteresirane zemlje mogle automatski preuzeti. Čini se da mađarski sport, u stanju u kojem se danas nalazi, nije sposoban funkcionirati neovisno, tj. bez potpore države. Mađarska se već godinama ne uspijeva kvalificirati na velika međunarodna natjecanja u klasičnim sportovima koji privlače gledatelje (nogomet, košarka, tenis); najbolji rezultati postižu se u sportovima koji su manje interesantni medijima i sponzorima, kao što su kajak-kanu, mačevanje i moderni pentatlon. Danas je nogomet kod djece u Mađarskoj postao sasvim novi popularan fenomen i, štoviše, postaje općeprihvaćen (u 1990-ima) od kada je postao profesionalan sport. Cilj je našeg istraživanja ispitati napredak i karakteristike mađarskog nogometa i razvoj nogometnih talenata nakon političkih promjena. Budući da je politička tranzicija donijela kritične promjene u odnosima između sporta i društva, naš je cilj bio istražiti profesionalne, ekonomske, socijalne i sociopolitičke učinke, osobito na razvoj talenata u najpopularnijem sportu u zemlji - nogometu. Na temelju ove studije zacrtali smo i cilj da skiciramo, premda vrlo oprezno, kakva bi mogla biti perspektiva ovog sporta.
Metode
Kvalitativna studija je ispitivanje značenja i otkrivanje; stoga smo se, u našoj studiji, radeći na terenu, analizirajući dokumente i vodeći vrlo detaljne intervjue, fokusirali na značenja određenih stvari i na to kako su utjecale na razvoj talenata u mađarskom nogometu. Istovremeno su se prikupljali i analizirali kvalitativni podaci, potom su se integrirali i tako se stvarala mreža podataka i značenja tijekom čitavog procesa. Prvi autor ove studije, kao sudjelujući promatrač, živio je i dalje živi unutar nogometne zajednice te je direktno i trajno vezan za njene dnevne aktivnosti. Reguliranje i upravljanje sportom proizvodi veliku količinu dokumenata, među kojima smo našli interesantne i vrlo važne izvore, kao što su odluke, zakoni, računi, zapisnici sa sastanaka odbora koji su uzeti u obzir u našem istraživanju. Odluke o pravcu i razvoju sporta na svim razinama bile su važne za naše istraživanje. Vrlo istaknute, pouzdane profesionalne djelatnike s dugogodišnjim iskustvom u sportu izabrali smo za provedbu detaljnih intervjua: 14 profesionalaca (trenera, ligaških kapetana), 6 bivših ravnatelja Mađarskog nogometnog saveza (HFF) (navedeni ravnatelji odigrali su odlučujuće uloge u razvoju ovog sporta) i tri nogometne “žive legende”. Sve smo intervjue snimali.
Rezultati
Razvoj talenata u Mađarskoj provodi se u nedopustivo lošim uvjetima (u državi jedva da postoji mjesto na kojem se uistinu mogu provoditi kvalitetni treninzi), a čudno je prepleten s poslovima. Dobar primjer ovog vrlo čudnog oblika rada jest da se od roditelja zahtijeva da od sada plaćaju sportske aktivnosti svoje djece koje su bile besplatne desetljećima unatrag (te su djeca prolazila kroz prirodnu selekciju talenata od samog početka; danas je, međutim, trening djece i mladih postao privilegija bogatih). Drugi primjer loše prakse u sportu djece i mladih je taj što treneri uzimaju novac od roditelja kako bi forsirali njihovu djecu da bi uspjela u tom sportu; time se podupire poseban oblik protu-selekcije, čime se uništava sam sport. Istovremeno, sustav financiranja se razvio do točke u kojoj vrlo rijetki pridonose financiranju sporta. Prvo upoznavanje s nogometom i učenje kako u njemu uživati trebalo bi se najprije i ponajviše dogoditi u školama pod vodstvom nastavnika tjelesne i zdravstvene kulture te bi takvi programi trebali prije svega obuhvatiti djecu u dobi od 6 do 13 godina koja ne bi trebala trenirati izvan školskih programa, odnosno u sportskim klubovima. U okviru školskih programa svako bi dijete zainteresirano za sport trebalo dobiti priliku za usvajanje i usavršavanje osnova određenog sporta kako bi i samo upoznalo svoje sposobnosti i talente te steklo naviku da redovito vježba. Financijska sredstva (ponekad značajna) dodijeljena za razvoj nogometnih talenata malo i neučinkovito su se koristila u navedene svrhe jer se novac koji je ušao u sustav najprije koristio za izgradnju i financiranje nacionalne mreže, te je na taj način ostajalo vrlo malo za razvoj talenata i njihova natjecanja. Ozbiljan je problem i stajalište Mađarskog nogometnog saveza koji sredstva za razvoj nogometnih talenata želi podijeliti između 45-50 klubova prve i druge savezne lige, koji ukupno imaju najviše 5000 igrača, uzmu li se u obzir igrači u dobi od 14 do 18 godina. Takva politika Saveza, naravno, ne vodi željenom napretku mađarskog nogometa i približavanju najjačim europskim klubovima. Događaji i nedostatak uspjeha u posljednjih 20-ak godina jasno pokazuju da se krećemo u pogrešnom smjeru. Vrijeme je da se problemu razvoja talenata u mađarskom nogometu pristupi na drugačiji način.

Ključne riječi

Hrčak ID:

24831

URI

https://hrcak.srce.hr/24831

Datum izdavanja:

30.6.2008.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 1.847 *