Kineziologija, Vol. 40. No. 1., 2008.
Izvorni znanstveni članak
Neuravnoteženost u komentatorskim diskursima tijekom televizijskog prijenosa košarkaške utakmice
Simon Ličen
; University of Ljubljana, Faculty of Sport, Ljubljana, Slovenia
Mojca Doupona Topič
; University of Ljubljana, Faculty of Sport, Ljubljana, Slovenia
Sažetak
Uvod
Ne postoji jedinstvena definicija novinarstva. Svako od nekoliko teorijskih i praktičnih shvaćanja
novinarstva naglašava različite aspekte ovog posla. Ipak, teoretičari se uglavnom slažu da bi novinari trebali objektivno (nepristrano) i cjelovito informirati javnost. Kao medijski sadržaj, sport je omogućio razvoj posebnih medija. Specijalizirane novine i televizijski prijenosi poznati su u svijetu. Privlačnost sportskih događaja za medijsku publiku najbolje se može potvrditi ogromnom gledanošću televizijskih prijenosa vrhunskih sportskih natjecanja kao što su olimpijske igre ili svjetska nogometna prvenstva. Sportski prijenosi popraćeni su komentarima sportskih novinara ili reportera. Tijekom utakmice oni opisuju i u određenom opsegu komentiraju događaje (iznose mišljenja o njima). Stručni komentatori često se priključuju reporterima. Sportski reporteri su novinari i imaju novinarske zadaće, stoga bi u skladu s pravilima novinarstva njihovi komentari trebali biti objektivni. Pa ipak, oni često ne uspijevaju zadržati reporterski standard i postaju subjektivni. Publika prihvaća takve otklone kao neizbježne pojave, ali navedena subjektivna neravnoteža u komentarima može utjecati na gledateljevu percepciju događaja. U ekipnim sportovima sudjeluju dvije ekipe. Ako pretpostavimo da je komentator objektivan i nepristran, možemo očekivati da će obje ekipe spomenuti otprilike jednaki broj puta. Da bismo ispitali ovu pretpostavku, snimili smo prijenose jedne košarkaške utakmice koju su prenosile dvije televizijske kuće i usporedili komentare oba sportska komentatora, odnosno raspodjelu određenih izjava komentatora tijekom njihovih prijenosa.
Metode
U ovoj pilot studiji, analizirali smo snimljeni prijenos vrhunske (Euroliga) košarkaške utakmice između momčadi Union Olimpija iz Ljubljane, Slovenija, i Cibona iz Zagreba, Hrvatska. Utakmicu su prenosile dvije nacionalne javne televizije: slovenska TV Slovenija (TVS) i hrvatska Hrvatska televizija (HTV). Utakmica je odigrana u Zagrebu 26. listopada 2006. Obje televizijske kuće imale su reportere koji su izvještavali s mjesta događaja, dok je hrvatska televizija u prijenosu dodatno imala i stručnog analitičara. Kvantitativna analiza prijenosa uključila je broj spominjanja svake ekipe i igrača svake ekipe, sudaca, rezultata utakmice, vremena igre i broj spominjanja ostalih informacija. Kvalitativna analiza sastojala se od klasifikacije svake pojedinačne informacije kao činjenice, opisa akcije, mišljenja ili statističkog podatka. Zabilježene pojedinačne informacije bile su dalje podijeljene s obzirom na faze utakmice u kojima su izrečene. Utvrđena je nadalje i frekvencija izricanja svakog iskaza ili diskursa za oba komentatora.
Rezultati, diskusija i zaključak
Otprilike polovina svih izjava obojice komentatora bile su činjenice. Otprilike svaka četvrta izjava označavala je mišljenje, dok je svaka peta izjava bila povezana sa statističkim podacima. Slovenski je komentator izgovorio više pojedinačnih informacija od obojice komentatora na hrvatskoj televiziji. Razlog tome je prigodni razgovor između dvojice hrvatskih komentatora: tijekom takvih dijaloga stručni analitičar često je temeljitije objašnjavao konkretne informacije. Slovenski komentator bio je fokusiran na opisivanje događaja te je bio manje analitičan. Od napomena stručnog analitičara 25% bile su činjenice, a 67% njegovih primjedaba bile su subjektivni komentari. Iznio je značajno manje pojedinačnih informacija u odnosu na komentatora, ali je bio relativno razgovorljiviji tijekom stanki. Oba komentatora bila su sklona navijačkom informiranju u kojemu su preferirali ekipu iz svoje države te je zbog toga približno polovina komentatorskih napomena bila usmjerena na ekipu koju komentator doživljava kao svoju. Ova brojka bila je čak i viša za hrvatskog stručnog komentatora i dosegnula je razinu od 65% njegovih napomena. Nadalje, 30% komentatorskih primjedaba odnosilo se na suparničku ekipu; 10% izjava odnosilo se na rezultat utakmice i vrijeme utakmice, dok je 10% bilo povezano s nekim drugim sadržajima. Oba novinara orijentirala su svoju publiku prema uobičajenom načinu komuniciranja povremenim spominjanjem naše košarkaške ekipe nazivajući drugu ekipu protivnicima. Protivnici, pak ni u jednom trenutku nisu spomenuti kao oni ili njima. To potvrđuje neravnotežu komentatorskog diskursa, ali ne i njegovu subjektivnost, budući da događaj može biti (objektivno) opisan na razne načine, ovisno o gledištu komentatora. Na taj način tekst može poprimiti različite konotacije. U praksi, sportski komentatori rijetko ispunjavaju novinarsko pravilo o točnosti informacija, odnosno vrlo rijetko prate mit o objektivnosti. To ipak ne znači da je njihov način izvještavanja nužno pristran budući da je činjenicu moguće opisati iz različitih perspektiva. Kako bilo da bilo, takva komentatorska neravnoteža definitivno stvara jedinstven stilski efekt koji može rezultirati navijanjem za ekipu koja se percipira kao naša. Zaključci ove pilot studije nisu konačni. Oni, doduše, otvaraju nekoliko pitanja koja se odnose na vrlo popularno, ali ne često istraživano područje o učincima televizijski praćenih sportova. Potrebna su daljnja istraživanja na navedenom području, stoga je u članku predloženo nekoliko tema za iduća istraživanja.
Ključne riječi
Hrčak ID:
24833
URI
Datum izdavanja:
30.6.2008.
Posjeta: 2.341 *