Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

Pokazatelji situacijske učinkovitosti ekipa sudionica svjetskog prvenstva za rukometašice, održanog 2003. godine u Hrvatskoj

Katarina Ohnjec ; University of Zagreb, Faculty of Kinesiology, Zagreb, Croatia
Dinko Vuleta ; University of Zagreb, Faculty of Kinesiology, Zagreb, Croatia
Dragan Milanović ; University of Zagreb, Faculty of Kinesiology, Zagreb, Croatia
Igor Gruić ; University of Zagreb, Faculty of Kinesiology, Zagreb, Croatia


Puni tekst: engleski pdf 193 Kb

str. 69-79

preuzimanja: 1.923

citiraj


Sažetak

Uvod
Rukometnu igru obilježava jednostavno definiran cilj - postizanje što većeg, odnosno primanje što manjeg broja pogodaka (Rogulj, 2003). Pojedine utakmice službenih natjecanja situacije su kada se tako jednostavno definirani cilj želi konkretizirati. Svako se nadmetanje prati službenim statističkim programom u samom tijeku natjecanja ili se pak naknadno pregledava video zapis utakmice. Analizom prikupljenih podataka moguće je utvrditi efikasnost promatranih ekipa, odnosno čimbenike koji su pridonijeli ostvarivanju postignutog rezultata. Stručnjaci i treneri koji analiziraju efikasnost svojih igračica u natjecateljskim uvjetima u mogućnosti su donijeti racionalnu odluku o pojedinačnom učinku svake igračice i ekipe u cjelini te ujedno analizom igre protivničke ekipe izvršiti kvalitetnu pripremu za sljedeću utakmicu. Nažalost, brzi transfer službenih statističkih obrada pojedinih utakmica rukometni eksperti mogu koristiti samo na natjecanjima europske i svjetske razine. Za potrebe ovog istraživanja korišteni su podaci prikupljeni na Svjetskom prvenstvu u rukometu za žene, održanom u Hrvatskoj 2003. godine. Cilj rada je analizirati doprinos pokazatelja situacijske efikasnosti u napadu na natjecateljsku uspješnost, tj. na konačni ishod utakmice definiran gol-razlikom na kraju utakmice u pojedinim natjecateljskim skupinama.
Metode istraživanja
Uzorak entiteta predstavlja 120 zapisa podataka o igri 24 nacionalne ekipe u 60 utakmica preliminarnog dijela Svjetskog rukometnog prvenstva za žene 2003. godine u Hrvatskoj. Sudionice prvenstva bile su podijeljene u četiri skupine po šest ekipa. Prediktorski skup varijabli sadrži frekvencije uspješnog i neuspješnog šutiranja napadača s različitih igračkih pozicija (vanjskih, linijskih i krilnih) i iz protunapada te frekvencije asistencija, izborenih sedmeraca i tehničkih pogrešaka. Za potrebe ovog istraživanja pri utvrđivanju uspješnosti korištena je kriterijska varijabla gol-razlika na kraju utakmice.
Rezultati
U preliminarnom dijelu natjecanja ukupni prosjek broja udaraca upućenih prema golu iznosi 51,79 s postotkom uspješne realizacije od 52,46%. S obzirom na igračke pozicije, najviše udaraca upućeno je s vanjskih pozicija (prosječno 22,67) s postotkom uspješne realizacije od 34,10%. Slijede udarci s krilnih pozicija (prosječno 9,80), s postotkom uspješne realizacije od 50,07%, zatim udarci s mjesta kružnog napadača (prosječno 6,04) s postotkom uspješne realizacije od 70,03%. Iz protunapada su prosječno upućena 6,42 udarca, od čega je uspješno realizirano oko 76,94%. Prosječan broj asistencija iznosi 15,26, a tehničkih pogrešaka 17,73. Ekipe su u prosjeku iznudile 4,58 sedmeraca na utakmicama. Pobjedničke ekipe prosječno su upućivale 3,55 udaraca na vrata više od poraženih ekipa, s razlikom u uspješnosti realizacije izražene u postocima u odnosu 61,31% : 43,33% u korist pobjedničkih ekipa. S vanjskih pozicija pobjedničke ekipe prosječno su upućivale ukupno 19,76 udaraca, sa 41,95% uspješne realizacije, a poražene ekipe 25,36 udaraca od kojih je 28,35% uspješno realizirano. Uspješnost realizacije s linijskih pozicija (krilo i kružni napadač) za pobjedničke ekipe iznosila je 66,16% od ukupno upućenih prosječno 17,23 udarca. Poražene ekipe, osim što su upućivale prosječno manje udaraca (14,51) s istih pozicija, imale su i slabiju realizaciju – 49,82%. Pobjedničke ekipe češće su dolazile u situacije za protunapadačko djelovanje (prosječno 8,69 puta) s uspješnijom realizacijom (80,66%) u odnosu na poražene ekipe, koje su od prosječno 4,12 protunapada uspješno realizirale 68,68%. Igračice pobjedničkih ekipa učestalije su surađivale (prosječno 19,38 asistencija) od igračica poraženih ekipa (prosječno 11,12 asistencija). Prosječno veliki broj pogrešaka imale su obje ekipe (15,43 pobjedničke, 20,38 poražene) s time da su u prosjeku po utakmici poražene ekipe imale pet pogrešaka više. Situaciju za realizaciju kaznenog udarca pobjedničke ekipe ostvarile su prosječno pet puta na utakmici, a samo jednom manje istu situaciju iznudile su poražene ekipe. Rezultati parcijalne regresijske analize ne pridaju statističku značajnost nijednoj varijabli prediktorskog skupa u natjecateljskoj skupini A, odnosno nijedan promatrani segment nije doprinosio rezultatu u toj mjeri da bi se mogla determinirati statistička značajnost. Varijabla uspješan šut s krilnih pozicija (WI_U) u skupini B ima statistički značajan pozitivan utjecaj (BETA=.38) na konačnu rezultatsku uspješnost definiranu gol-razlikom na kraju utakmica. Na isti kriterij u skupini B statistički značajan, ali negativan utjecaj (BETA=-.24; -.37) imaju varijable neuspješan šut s krilnih pozicija (WI_N) i neuspješan šut s vanjskih pozicija (9M_N). U natjecateljskoj skupini C varijabla uspješan udarac iz protunapada (FB_U) ima statistički značajan pozitivan utjecaj (BETA=.53), dok varijabla tehničke pogreške (TF) ima statistički značajan negativan utjecaj (BETA=-.33) u objašnjenju kriterija gol-razlika. U skupini D, varijabla uspješan šut s pozicije kružnog napadača (6M_U) ima statistički značajan pozitivan utjecaj (BETA=.43) na definirani kriterij uspješnosti, dok varijable neuspješan šut s pozicije kružnog napadača (6M_N) te neuspješan šut krilnih napadača (WI_N) imaju statistički značajan negativan utjecaj (BETA=-.43;-.37) na uspješnost ekipa, definiranu gol-razlikom.
Rasprava i zaključak
Doprinos prediktorskih varijabli u definiranju uspješnosti ekipa u pojedinim preliminarnim skupinama analiziran je serijom regresijskih analiza. U svakoj skupini uspješnost je opisana različitim varijablama prediktorskog skupa, no kod svih je utvrđena visoka značajnost na razini zaključivanja (p<.01). Zajednički varijabilitet prediktorskog skupa i kriterija (gol-razlika) opisan je vrijednostima koeficijenta determinacije, koji se kreće u rasponu od .67 do .86 obzirom na različite natjecateljske skupine. Pretpostavlja se da potpuno objašnjenje, odnosno 14 do 33% varijabiliteta kriterija definiranog gol-razlikom leži u varijablama koje nisu obuhvaćene ovim skupom prediktorskih varijabli, kao što su: broj postavljenih napada, dužina napada, situacijska efikasnost protivničke ekipe, situacijska efikasnost u obrani (vratara, obrambenih igrača) i sl. Bitno je naglasiti kako veličina i struktura uzorka entiteta i promatranih varijabla ograničava vrijednost dobivenih informacija te upozorava na mogućnosti pogrešaka u interpretaciji. Opći zaključci koji se odnose na utvrđivanje čimbenika situacijske efikasnosti podrazumijevaju istovremeno skladno ofenzivno djelovanje svih napadačkih linija. Rezultati provedenih analiza na ovom prvenstvu ističu važnost racionalizacije šutiranja vanjskih te linijskih (krilnih i kružnih) napadačica u definiranju uspješnosti pojedinih ekipa. Rezultatska uspješnost ovisi o različitim čimbenicima, dok se model situacijske efikasnosti razlikuje od ekipe do ekipe u svakoj pojedinoj utakmici (Gruić, 2006). Dobiveni rezultati o uspostavljenim relacijama pokazatelja situacijske efikasnosti u fazi napada značajno doprinose razvoju modela igre za buduća velika natjecanja.

Ključne riječi

Hrčak ID:

24835

URI

https://hrcak.srce.hr/24835

Datum izdavanja:

30.6.2008.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 3.911 *