Infektološki glasnik, Vol. 41 No. 2, 2021.
Pregledni rad
https://doi.org/10.37797/ig.41.2.2
Čimbenici rizika i upravljanje epidemijom bruceloze u Aziji: meta-analiza
Siti Rasidah Abdul Ghani
; Department of Community Health, Faculty of Medicine, Universiti Kebangsaan Malaysia, 56000 Cheras, Kuala Lumpur, Malaysia
Noor Atika Azit
; Department of Community Health, Faculty of Medicine, Universiti Kebangsaan Malaysia, 56000 Cheras, Kuala Lumpur, Malaysia
Suhaiza Mohd Fadzil
; Department of Community Health, Faculty of Medicine, Universiti Kebangsaan Malaysia, 56000 Cheras, Kuala Lumpur, Malaysia
Nicholas Tze Ping Pang
; Department of Community and Family Medicine, Faculty of Medicine and Health Sciences, Universiti Malaysia Sabah, 88400 Kota Kinabalu Sabah, Malaysia
Syed Sharizman Syed Abdul Rahim
; Department of Community and Family Medicine, Faculty of Medicine and Health Sciences, Universiti Malaysia Sabah, 88400 Kota Kinabalu Sabah, Malaysia
Mohd Rohaizat Hassan
; Department of Community Health, Faculty of Medicine, Universiti Kebangsaan Malaysia, 56000 Cheras, Kuala Lumpur, Malaysia
Mohammad Saffree Jeffree
; Department of Community and Family Medicine, Faculty of Medicine and Health Sciences, Universiti Malaysia Sabah, 88400 Kota Kinabalu Sabah, Malaysia
Sažetak
Cilj: Bruceloza je prisutna u Aziji već mnogo generacija te se pojavljuje u ljudi i životinja. I dalje predstavlja veliki javnozdravstveni problem, posebno tamo gdje je stoka glavni izvor hrane i prihoda. Rad ima za cilj analizirati čimbenike rizika za razvoj bruceloze i usporediti načine upravljanja epidemijom u azijskim zemljama.
Metode: Sustavno su pretražene baze PubMed, Scopus i Web of Science koristeći PRISMA smjernice 2009. Ključne riječi su pretraživane po modelu PICO. Ukupno je 14 radova uključeno u kvalitativnu analizu, a četiri u meta-analizu. Analizirana istraživanja obuhvaćala su zemlje visokog i zemlje niskog endemiciteta.
Rezultati: Većina slučajeva bilježi izravan kontakt sa zaraženom životinjom kroz profesionalnu izloženost. Ukupni omjer izgleda za konzumaciju sirovih životinjskih proizvoda bio je 9.51 (3.24, 27.92), P<0.05. Ukupni omjer izgleda za prethodni kontakt sa zaraženom životinjom iznosio je 5.74 (1.89, 17.39), P<0.05. Radnici koji se bave stočarstvom također su imali značajan ukupni omjer izgleda u iznosu od 4.45 (1.15, 17.19), P<0.05.
Zaključak: Najčešći čimbenici rizika za razvoj bruceloze kod ljudi su konzumacija zaraženih životinjskih proizvoda, te prethodni kontakt sa životinjama i stočarima. Budući da su bruceloza u ljudi i bruceloza u životinja međusobno povezane, integrirani pristup u upravljanju epidemijom je od ključne važnosti.
Ključne riječi
bruceloza; zanemarena bolest; zoonoza; epidemija; čimbenici rizika
Hrčak ID:
270531
URI
Datum izdavanja:
10.1.2022.
Posjeta: 1.001 *