Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

https://doi.org/10.20471/acc.2021.60.03.05

Utjecaj lokalnih i sistemskih čimbenika na neuspjeh dentalnih implantata - analiza 670 pacijenata s 1260 implantata

Željko Rotim ; Rotim Medical Center, Sesvete, Zagreb, Croatia
Ivica Pelivan orcid id orcid.org/0000-0002-6394-7969 ; Department of Fixed Prosthodontics, School of Dental Medicine, University of Zagreb, Zagreb, Croatia
Ivan Sabol ; Ruđer Bošković Institute, Zagreb, Croatia
Mato Sušić ; Department of Oral Surgery, School of Dental Medicine, University of Zagreb, Zagreb, Croatia
Amir Ćatić orcid id orcid.org/0000-0002-9332-5423 ; Department of Fixed Prosthodontics, School of Dental Medicine, University of Zagreb, Zagreb, Croatia
Andrija Petar Bošnjak ; Department of Oral Medicine and Periodontology, School of Medicine, University of Split, Split, Croatia; Department of Oral Medicine and Periodontology, School of Medicine, University of Rijeka, Rijeka, Croatia


Puni tekst: engleski pdf 248 Kb

str. 367-371

preuzimanja: 99

citiraj


Sažetak

Etiopatogeneza neuspjeha vezanog uz implantoprotetsku terapiju je multifaktorijalna i može uključivati brojne lokalne i
sistemske čimbenike, iako još uvijek nedostaju istraživanja na tu temu. Stoga je cilj ovoga istraživanja bio ustanoviti utječe li
prisutnost prijašnje parodontne bolesti, stupanj oralne higijene odnosno krvarenje pri sondiranju (KPS) i plak cijele usne
šupljine (PCUŠ), pušenje, sistemske bolesti, kao i same značajke dentalnih implantata (veličina, tip) na neuspjeh implantoprotetske
terapije. Analizirani su podaci za 670 pacijenata kojima je ugrađeno 1260 dentalnih implantata i koji su praćeni
tijekom najmanje pet godina. U statističkoj obradi primijenjen je program Medcalc. Kategorički podatci obrađivani su
χ2-testom. Kontinuirane varijable (dob, KPS, PCUŠ) nisu bile normalnih distribucija te su stoga analizirane neparametrijskim
Mann-Whitneyjevim U testom. Vrijednosti p<0,05 smatrane su značajnima. Rezultati ovoga istraživanja su pokazali
kako je 9 implantata
bilo izgubljeno, pri čemu nije bilo značajne razlike u tipu implantata ili načinu pričvršćenja protetske
suprastrukture. Ipak, zanimljivo je da je većina pacijenata imala parodontnu bolest. Nadalje, nije bilo značajne razlike između
pušača i nepušača u odnosu na gubitak implantata. Nije bilo značajnih razlika s obzirom na sistemske bolesti ovih bolesnika.
Nadalje, rezultati ovoga istraživanja su pokazali kako tip implantata (konični odnosno cilindrični) i vrsta fiksacije protetskog
nadomjestka na implantat (cementirani ili vijkom fiksirani) nije imao značajnog utjecaja na KPS ili PCUŠ. Kod pušača koji
su ujedno imali i značajno lošije inicijalno stanje KPS (0,0037) od onih koji nisu pušili, u svim slučajevima došlo je do poboljšanja
KPS i PCUŠ, no za PCUŠ to nije bilo značajno (p=0,4218). U bolesnika s parodontnom bolesti došlo je do poboljšanja
KPS i PCUŠ nakon 60 mjeseci praćenja te nije bilo razlika u odnosu na osobe koje nisu imale bolest parodonta. Također,
nije bilo značajnih razlika u KPS ili PCUŠ između osoba s dijabetesom i onih bez dijabetesa nakon petogodišnjeg
praćenja.
Ateroskleroza je imala značajan negativan utjecaj na KPS, ali ne i na PCUŠ, nakon pet godina praćenja. Može se
zaključiti kako je jedino parodontitis imao značajan utjecaj na neuspjeh implantoprotetske terapije.

Ključne riječi

Dentalni implantati, Neuspjeh, Parodontni indeksi, Lokalni i sistemski čimbenici

Hrčak ID:

271331

URI

https://hrcak.srce.hr/271331

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 329 *