Skoči na glavni sadržaj

Stručni rad

Integracija geotermalnih elektrana u energetski sustav RH

Stipe Surić orcid id orcid.org/0000-0002-9724-3716
Luka Perković orcid id orcid.org/0000-0002-3273-6333


Puni tekst: hrvatski pdf 987 Kb

str. 47-56

preuzimanja: 400

citiraj

Preuzmi JATS datoteku


Sažetak

Hrvatski energetski sustav značajno je ovisan o uvozu energije. Ulaskom u Europsku uniju ima obvezu implementacije obnovljivih izvora energije kao i smanjenja emisija stakleničkih plinova. Svrha rada je analizirati četiri scenarija ponašanja energetskog sustava Republike Hrvatske pri instaliranju geotermalnih elektrana. Svaki od scenarija analiziran je kroz potrošnju primarnih izvora energije, udio obnovljivih izvora energije u potrošnji električne energije te emisije CO2 u odnosu na bazni scenarij za 2020. godinu. Proračuni scenarija provedeni su u programu EnergyPLAN, te analizirani pomoću programa Excel. Napravljen je proračun niveliranog troška proizvodnje energije na primjeru projekta geotermalne elektrane. Zatim je provedena analiza osjetljivosti na promjenu ulaznih parametara.

Ključne riječi

geotermalne elektrane; proizvodnja primarne energije; dekarbonizacija; EnergyPLAN; nivelirani trošak proizvodnje energije.

Hrčak ID:

271437

URI

https://hrcak.srce.hr/271437

Datum izdavanja:

10.1.2022.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 971 *




Uvod

Više od polovice ukupne potrošnje energije u Europskoj uniji dolazi iz uvoza. U 2019. godini ovisnost EU-27 zemalja o uvozu energije iznosila je 60,6 posto, od toga najviše o uvozu sirove nafte (96,7%) i prirodnog plina (89,7%) zbog pada domaće proizvodnje fosilnih goriva (Eurostat, 2021). Uvoz energije rezultira značajnim troškovima za Europsku uniju, te povećava rizik od prekida opskrbe. Mnoge su zemlje jako ovisne o jednom dobavljaču energije, poput onih koje se u potpunosti oslanjaju na uvoz prirodnog plina iz Rusije, posebice zemlje jugoistočne Europe, među kojima je i Hrvatska. Ta ovisnost ostavlja ih ranjivima na poremećaje opskrbe, bilo da su uzrokovane političkim ili trgovinskim sporovima ili kvarom infrastrukture. Kao rješenje problema nedostatka fosilnih primarnih izvora energije nameću se obnovljivi izvori energije. Njihova prednost je proizvodnja energije uz nikakve ili vrlo niske emisije stakleničkih plinova, te mogućnost lokalne proizvodnje unutar Europske unije. Europska unija je postavila energetske i klimatske ciljeve za 2030. godinu: (1) smanjenje emisije stakleničkih plinova za 40 posto u usporedbi s razinama iz 1990. godine, (2) 32 posto udjela OIE u ukupnoj energetskoj potrošnji, najmanje 32,5 posto povećanja energetske efikasnosti i (4) 15 posto elektroenergetske interkonekcije, što znači da se 15% električne energije proizvedene unutar Europske unije može izmjenjivati unutar zemalja članica. Do lipnja 2021. Europska komisija će predstaviti prijedlog smanjenja emisija stakleničkih plinova za 55 posto u usporedbi s razinama iz 1990. godine (Europska komisija, 2021.), što će predstaviti dodatan poticaj za razvoj novih tehnologija iz područja obnovljivih izvora energije. U sklopu euro-integracijskih procesa Republika Hrvatska je cjelokupni koncept reforme energetskog sektora prilagodila zahtjevima Europske unije, kroz pravni i institucijski okvir. Ciljevi koje zadaje Integrirani nacionalni energetski i klimatski plan (eng. National Energy and Climate Plan - NECP) za Republiku Hrvatsku za razdoblje od 2021. do 2030. godine su: smanjenje emisije stakleničkih plinova u odnosu na 2005 godinu najmanje 43% za ETS sektor i 7% za sektore izvan ETS-a, te očekivani udio OIE od 36,4% u neposrednoj potrošnji energije, a 31,2% u prometu (Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, 2019.). Ovdje treba napomenuti da će, ukoliko dođe do povećanja zadanog smanjenja stakleničkih pinova za 55% na razini EU, biti prihvaćena nova verzija NECP-a sa strože postavljenim ciljevima. Emisije ugljikovog dioksida su izuzetno značajne za energetiku budući da je CO2 nastao izgaranjem fosilnih goriva najznačajniji antropogeni uzročnik globalnog zatopljenja. U 2019. godini emisija CO2 iz pokretnih i nepokretnih energetskih izvora iznosila je 15,3 milijuna tona u Hrvatskoj (Vuk i drugi, 2020.). Trenutne cijene emisijskih dozvola za CO2 na EU ETS tržištu imaju cijenu od 39,1 €/tCO2, te su narasle za 350 posto u posljednjih 6 godina (EMBER, 2021.). Ostvarivanje energetskih ciljeva smanjenja emisija CO2 i povećanja udjela OIE u Hrvatskoj može doprinijeti i iskorištavanje geotermalne energije koja ima značajan potencijal za proizvodnju električne energije.

Metode

Metode korištene u izradi rada.

Rezultati

Tekst rezultata

Rasprava

Tekst

References

1. 

Bošnjak R., ; Kolin I., ; Jelić K., Salopek B., Golub M., Rajković D., Košćak S., Sečen J., Čubrić S., Grabovski K., Pravica Z., Kulenović I., Miočev D., Staničić L. , authors. 1998. "GEOEN Program korištenja geotermalne energije". Energetski institut Hrvoje Požar, Zagreb. ():

2. 

Dipippo R. , author. 1999. "Small geothermal power plants: design, performance and economics". GHC Bulletin, North Dartmouth. ():

3. 

Dipippo R. , author. 2012. "Geothermal Power Plants: Principles, Applications, Case Studies and Environmental Impact". Elsevier, Oxford. ():

4. 

, author. 2019. "Desetogodišnji plan razvoja prijenosne mreže 2020.-2029. S detaljnom razradom za početno trogodišnje i jednogodišnje razdoblje". Hrvatski operator prijenosnog sustava d.o.o. ():

5. 

Farivar M. , author. 2011. "Technology Roadmap: Geothermal Heat and Power". International Energy Agency, Paris. ():

6. 

Hamilton J. , author. 2020. "Lazard's levelized cost of energy analysis - version 14.0". Lazard. ():

7. 

Lund H. , author. 2020. "EnergyPlan: Advanced Energy Systems Analysis Computer Model Documentation Version 12". Aalborg University. ():

8. 

Macenić M., ; Kurevija T., ; Strpić K. , authors. 2018. "Systematic review of research and utilization of shallow geothermal energy in Croatia". Rudarsko-geološko-Naftni Zbornik. 33(5):37–46

9. 

Macenić M., ; Kurevija T., ; Medved I. , authors. 2020. Novel geothermal gradient map of the Croatian part of the Pannonian Basin System based on data interpretation from 154 deep exploration wells. Renewable and Sustainable Energy Reviews. ():

10. 

, author. 2019. "Integrirani nacionalni energetski i klimatski plan za Republiku Hrvatsku za razdoblje od 2021. do 2030. godine". MINISTARSTVO ZAŠTITE OKOLIŠA I ENERGETIKE. ():

11. 

Puška A. , author. 2011. "Analiza osjetljivosti u funkciji investicijskog odlučivanja". Praktični menadžment. ():80–86

12. 

Rybach L., ; VON DÜRING B., ; VON DÜRING C. , authors. 2015. "Geothermal Pilot Plant in Croatia". . U: Power Plays: Geothermal Energy in Oil and Gas Fields, Dallas, 20.5.2015. Dallas: SMU Campus. ():

13. 

Vuk B., ; Toš A., ; Knezović A., ; Fabek R., ; Golja D., ; Antešević S., ; Milešević B., ; Maras J., ; Knežević S., ; Borković T., ; Krstulović V., ; Židov B., ; Jurić Ž., ; Matijašević N. , authors. 2020. "Knergija u Hrvatskoj 2019". wMinistarstvo zaštite okoliša i energetike Republike Hrvatske. ():

14. 

Williams C.F., ; Reed M.J., ; Anderson A.F. , authors. 2011. "Updating the classification of geothermal resources" . U: Thirty-Sixth Workshop on Geothermal Reservoir Engineering, Stanford University, 31.1.-2.2.2011. Stanford: Stanford University. ():

15. 

Zarrouk S.J., ; Moon H. , authors. 2014. "Efficiency of geothermal power plants: A worldwide review". Geothermics. ():142–153

16. 

Živković S., ; Kolbah S., ; Škrlec M., ; Tumara D. , authors. 2019. "Geothermal Energy Use, Country update for Croatia". Den Haag: European Geothermal Congress. ():

17. 

Živković S., ; Van Hemert R., ; Tumara D., ; Stupin K., ; Runar Magnusson J., ; Hjartarson H., ; Robinson Haizlip J., Stover M.M. , authors. 2017. "Geothermal Energy Utilisation - Field and Study Visits’ Report". : Energy Institute Hrvoje Požar; Reykjavík: Orkustofnun. ():

18. 

Tarver E. , author. 2018. "Levelized Cost of Energy". DOE OFFICE OF INDIAN ENERGY POLICY AND PROGRAMS. www.energy.gov/sites/prod/files/2015/08/f25/LCOE.pdf():

19. 

, author. 2021. "Daily EU ETS carbon market price (Euros)". EMBER. ember-climate.org/data/carbon-price-viewer/():

20. 

, author. 2021. "EU Climate strategies & targets". Europska komisija. ec.europa.eu/clima/policies/strategies/2030_en():

21. 

, author. 2021. "Supply, transformation and consumption of renewables and wastes (nrg_cb_rw)". EUROSTAT. https://ec.europa.eu/eurostat/web/energy/data/database():

22. 

, author. 2021. "Energy imports dependency (nrg_ind_id)". EUROSTAT. https://ec.europa.eu/eurostat/web/energy/data/database():

23. 

, author. 2021. "Izvještaji". HROTE. https://www.hrote.hr/izvjestaji():


This display is generated from NISO JATS XML with jats-html.xsl. The XSLT engine is libxslt.