Uvod
U ovom članku nisu posebno obrađene geološko–fizikalne karakteristike i drugi podaci o „Geotermalnom polju Zagreb", jer su u do sada više navrata javno prezentirani, već je fokus stavljen na aktualnu eksploataciju geotermalne vode te provođenje aktivnosti revitalizacije infrastrukture u cilju omogućavanja prihvata novih zainteresiranih korisnika. Trgovačko društvo GPC INSTRUMENTATION PROCESS d.o.o. na tehnološkom sustavu Mladost geotermalnog polja Zagreb uspješno je revitaliziralo postojeću cjevovodnu mrežu i na taj način stvorilo pretpostavke za ostvarenje ciljeva zacrtanih strategijom energetskog razvoja Republike Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050. godinu („Narodne novine“ 25/2020) od 6.03.2020. kojom se ističe vizija razvoja energetske tranzicije prema niskougljičnoj energiji. Razvoj energetskog sektora razmatran je u skladu s globalnim zahtjevima u kontekstu ublažavanja klimatskih promjena. Energetska politika i strategija Republike Hrvatske usmjerena je, u načelu, prema smanjenju emisije stakleničkih plinova, što su i ciljevi EU. U okviru Pariškog sporazuma, ciljano smanjenje emisije stakleničkih plinova na razini EU je najmanje 40% do 2030., u odnosu na 1990. Posebno je istaknuto da se u okviru energetske tranzicije očekuje porast korištenja energije iz obnovljivih izvora energije (OIE) i važnost diversifikacije korištenih izvora energije. U poglavlju „Toplinarstvo“ navedene strategije decidirano se navodi kako je potrebno osnažiti uporabu toplinske energije dobivene iz OIE u centralnim toplinskim stanicama, ponajprije uporabu svih oblika biomase i geotermalne energije te je istaknuta činjenica da se takvom energetskom tranzicijom smanjuje ovisnost uvoza fosilnih goriva. Najbolji primjer te ovisnosti je trenutna nabavna cijena plina na globalnom tržištu, koja je narasla na više od 110 eura/MWh, dok se cijena plina zadnjih nekoliko godina kretala oko 20 eura /MWh. Trenutna cijena plina u RH, koja je određena za krajnjeg kupca - kategorija kućanstvo nije tržišna cijena već je administrativno određena. Upravno vijeće energetske regulatorne agencije (HERA) odlučilo je da cijena plina za kućanstvo i pravne osobe koje su ugovorile dugoročnu cijenu plina (kada je bila niska) neće povećavati do 1. travnja. 2022. godine. Nakon tog datuma najavljen je rast cijene plina od 20% pa naviše, što će ovisiti o tržišnoj cijeni. Kako se plin većinom koristi kao energent za proizvodnju toplinske energije, potrebno je uzeti u obzir dodatni trošak pretvorbe energije sadržane u plinu u toplinsku energiju koji se obično postiže u kotlovnicama za centralno grijanje ili priključenjem na CTS Grada Zagreba gdje je ta cijena već uzeta u obzir zbog čega će se upravo cijena CTS-a uzeti kao referentna u ovom članku. Konkretno, već danas cijena geotermalne energije u Zagrebu od 20 eura /MWh za domaćinstva i 37 eura/MWh za poduzetništvo povoljnija je od cijene toplinske energije CTS-a Grada Zagreba koja iznosi 20,3 eura/MWh za domaćinstva i 40,66 eura/MWh za poduzetništvo. Povećanje cijene plina, nakon što istekne period zaštićenih cijena, posljedično će rezultirati dodatnim povećanjem cijene toplinske energije proizvedene u kotlovnicama za centralno grijanje i/ili CTS-om Grada Zagreba dok toplinska energija dobivena iz geotermalnog polja Zagreb ostaje dugoročno pouzdana i cjenovno stabilna. Potrebno je navesti da će se niža cijena, kako je najavljeno postići smanjenjem trošarina, a to ima u konačnici učinak smanjenja prihoda proračuna RH. Znamo iz iskustva da smanjenje proračuna RH na jednoj stavci povlači za sobom povećanje neke druge porezne stavke nazad prema građanima. Sukladno tome, korištenjem domaćih geotermalnih resursa pridonosimo gospodarskom rastu i modernizaciji, povećanju zaposlenosti i boljem životnom standardu građana. Krajnji rezultat energetske tranzicije je sigurna, cjenovno dostupna i ekološki prihvatljiva energija s napomenom da svi obnovljivi izvori imaju još i povoljne multiplikativne učinke zbog čega geotermalna energija postaje sve interesantnija konzumentima. Oni koji su na vrijeme i dugoročno promišljali, kako na ekološke aspekte tako i na buduće cjenovne, sada su i ubuduće profitirali, jer se ne moraju brinuti o problemima s nabavom plina, cijenom plina i grijanja.