Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

https://doi.org/10.5673/sip.59.3.1

Krizno komuniciranje u Hrvatskoj 2020.: izvori informacija, povjerenje u institucije i meka moć država

Damir Jugo ; Edward Bernays Visoka škola, Zagreb, Hrvatska
Božo Skoko orcid id orcid.org/0000-0002-4028-7128 ; Sveučilište u Zagrebu, Fakultet političkih znanosti, Hrvatska
Mario Petrović ; Millenium promocija, Zagreb, Hrvatska


Puni tekst: hrvatski pdf 5.639 Kb

str. 349-370

preuzimanja: 1.070

citiraj


Sažetak

U Hrvatskoj je 2020. godinu potpuno opravdano nazvati kriznom godinom. Osim
pandemije bolesti COVID-19, s kojom se suočio cijeli svijet, Hrvatsku je pogodilo više razornih
potresa, koji su dodatno intenzivirali osjećaj nesigurnosti i neizvjesnosti među građanima.
Stoga je komunikacija izvršne vlasti i ključnih javnih institucija koje su sudjelovale u upravljanju
kriznim situacijama cijele godine imala obilježja kriznog komuniciranja.
Rad polazi od pretpostavke da je za učinkovito komuniciranje tijekom krize izuzetno važno
povjerenje ugroženih javnosti u izvore iz kojih primaju ključne informacije, ali i povjerenje
u institucije i organizacije koje upravljaju krizom te komuniciraju različite instrukcijske informacije,
informacije prilagodbe te reputacijske informacije. Budući da su građani izloženi
globalnim komunikacijskim izvorima, zahvaljujući kojima su percipirali i drukčije načine i
modele upravljanja posljedicama pandemije diljem Europe i svijeta, mogli su na razini percepcije
uspoređivati hrvatske napore s iskustvima i praksama drugih zemalja.
Rad analizira navedena područja kriznog komuniciranja, preferirane izvore informiranja tijekom
kriza te povjerenje u institucije i organizacije koje su (bile) uključene u upravljanje
kriznim situacijama. Koristeći elemente koncepta meke moći, autori istražuju i kako hrvatski
građani percipiraju upravljanje pandemijskom krizom drugih država svijeta, otkrivajući tako
njihove priželjkivane modele i uzore, te na perceptivnoj razini uspoređuju ponašanje hrvatskih
institucija u krizi s onima drugih europskih i svjetskih država. Rezultati provedenog istraživanja mogu upravljačima krizom u Hrvatskoj značajno pomoći
u usmjeravanju i planiranju komunikacije te kanaliziranju poruka preferiranim komunikacijskim
kanalima kao i pružiti važan uvid u stupanj povjerenja koji građani imaju u hrvatske
institucije, ali i one drugih europskih i svjetskih država.

Ključne riječi

kriza; krizno komuniciranje; izvori informacija; povjerenje u institucije; meka moć

Hrčak ID:

271632

URI

https://hrcak.srce.hr/271632

Datum izdavanja:

31.1.2022.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 1.843 *