Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

https://doi.org/10.46419/vs.53.5.15

Ispitivanje kakvoće meda na hrvatskom tržištu u razdoblju 2019.-2021. godine

Damir Pavliček ; Hrvatski veterinarski institut, Veterinarski zavod Križevci, Hrvatska
Sanja Furmeg ; Hrvatski veterinarski institut, Veterinarski zavod Križevci, Hrvatska
Vesna Jaki Tkalec ; Hrvatski veterinarski institut, Veterinarski zavod Križevci, Hrvatska
Marija Denžić Lugomer ; Hrvatski veterinarski institut, Veterinarski zavod Križevci, Hrvatska
Tiana Novosel ; Hrvatski veterinarski institut, Veterinarski zavod Križevci, Hrvatska


Puni tekst: hrvatski pdf 661 Kb

str. 513-523

preuzimanja: 565

citiraj


Sažetak

U ovom istraživanju provedeno je ispitivanje kakvoće medova na hrvatskom tržištu, uzorkovanih u razdoblju od 2019. do 2021. godine, kako bi se procijenila njihova kvaliteta i sukladnost prema zakonskoj regulativi. Analiza svih medova uključivala je fizikalno-kemijske pokazatelje: vodu, električnu vodljivost, hidroksimetilfurfural, aktivnost dijastaze, slobodne kiseline, reducirajuće šećere, saharozu te melisopalinološku analizu. Rezultati su interpretirani u odnosu na kriterije propisane Pravilnikom o medu i Pravilnikom o kakvoći uniflornog meda. Ukupno je analizirano 84 uzoraka meda, različitog botaničkog podrijetla (cvjetni, bagremov, kestenov, lipov, kaduljin, repičin, medljikovac) čijom je peludnom analizom utvrđeno da od 84 uzoraka njih 9 ne odgovara deklaraciji. Od fizikalno-kemijskih pokazatelja, hidroksimetilfurfural je bio najčešći uzrok nesukladnosti uzorka, jer je kod 13 medova koncentracija bila previsoka (>40 mg/kg). Osim što upućuje na pretjerano zagrijavanje i/ili neprikladno skladištenje
meda, u nekoliko navrata izmjerena koncentracija hidroksimetilfurfurala je bila čak preko 100 mg/kg, što može ukazivati na patvorenje. U dva meda dobivena aktivnost dijastaze iznosila je 6, što je ispod propisane vrijednosti (8). Previsok udio saharoze zabilježen je kod jednog cvjetnog (6,99 g/100 g) i jednog repičinog meda (7,57 g/100 g), dok je kod dva kestenova meda i jednog kaduljinog razlog nesukladnog rezultata bila električna vodljivost. Sadržaj vode, reducirajućih šećera i slobodnih kiselina u svim pretraženim uzorcima bio je u skladu s propisanim. Najviše je uzorkovano cvjetnih (30) i bagremovih medova (30) pa je shodno tome i najviše nesukladnih medova pripadalo upravo tim vrstama, 8 odnosno, 9. Ukupno je zabilježeno 29 nesukladnih rezultata, što je rezultiralo s 22 uzorka meda koji nisu odgovarali kriterijima iz Pravilnika, odnosno 26 % svih pretraženih uzoraka.

Ključne riječi

kakvoća meda; Hrvatska; fizikalno-kemijski pokazatelji; melisopalinološka analiza

Hrčak ID:

272201

URI

https://hrcak.srce.hr/272201

Datum izdavanja:

20.12.2021.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 1.203 *